Cimet je zimzeleno drvo koje raste od 5 do 15 m visine. Potiče sa Cejlona a koristi se u prehrani ili kao prah ili kao kora drveta. Ima prijatan miris te se upotrebljava i kao začin i kao lijek. Od ostalih dijelova biljke, koristi se još list kao začin (slično lovoru) ili za pripremanje eteričnog ulja, dok se od plodova cijedi vosak koji se koristi za mirisne svjetiljke.
Energetska vrijednost cimeta je oko 260 kcal na 100 g. Cimet sadrži jako mnogo vlakana, nešto malo masti i ugljikohidrata. Bogat je izvor minerala prije svega mangana, željeza, bakra i cinka. Od vitamina prisutni su vitamin C, vitamin K, B6 i B2. Ljekovitost cimeta potiče od prisutnih aromatskih i pigmentnih tvari. Ljekovit je unutrašnji dio kore cimeta. U narodnoj medicini se hiljadama godina koristi kao lijek za bolju probavu, prevenciju gripe i prehlade te jačanje organizma. Istraživanja su potvrdila da uzimanje cimeta kod dijabetičara snižava razinu šećera u krvi i to zbog prisustva katehina i epikatehina koji aktiviraju inzulin i djeluju zajedno sa njim. Cimet ima i fungicidno djelovanje pa se preporučuje kod gljivičnih oboljenja. Zbog prisutnih salicilata cimet snižava temperaturu i djeluje anlgetski i protivupalno, te može spriječiti zgrušavanje krvi (poput aspirina). Izuzetno prijatan miris, poboljšava pažnju i radnu memoriju.
Na našem tržištu cimet se može naći u obliku štapića i praha. Ukoliko se kupuje kao štapić, poželjno je pomirisati cimet kako bi se ocijenila svježina. Ukoliko je miris slab znači da je cimet dugo stojao i da nije više dobar za upotrebu. Cimet se obavezno čuva u zatvorenim posudama, po mogućnosti staklenim, na tamnom i suhom mjestu. Mljeveni cimet je potrebno upotrijebiti u roku od 6 mjeseci, dok cimet u štapićima može stojati i do godinu dana. Rok trajanja se može produžiti čuvanjem posude u frižideru. Cimet je poželjno dodavati hrani, bilo kao dio jela bilo kao začin a kod nas se najčešće dodaje poslasticama ili voćnim salatama. Sam izbor kako konzumirati cimet, treba prepustiti svakoj osobi posebno, upravo zbog njegovog karakterističnog mirisa i ukusa.
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina “Ljepota i zdravlje”.