Gojaznost je medicinski problem koji je dostigao epidemijske razmjere u svijetu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da najmanje 20 miliona djece mlađe od 5 godina ima višak kilograma. Postoje dokazi da problem viška kilograma može početi već u majčinom trbuhu.
Majke koje praktikuju odgovorno roditeljstvo, uključujući brzo i odgovarajuće reagovanje na znakove gladi i punoće, imaju manje šanse da dobiju jednogodišnjake sa viškom kilograma od onih koje to ne praktikuju, kažu istraživači. Upućuju na to da problemi povezani s viškom kilograma počinju u puno mlađoj dobi nego što se to prije smatralo.
Roditelji bi trebali očekivati da bebe utrostruče svoju porođajnu težinu do svog prvog rođendana, ali neke bebe brže dobiju na težini u odnosu na druge. Ovo brzo debljanje je povezano sa rizikom da postanu gojazne kasnije u životu. Ovisno o građi tijela i dužini (poslije visini) dojenčeta, ovaj ritam rasta može imati odstupanja koja se još uvijek toleriraju. Dodatno, roditelji u većini slučajeva nisu svjesni da dijete ima problema s tjelesnom masom.
Majke u eksperimentalnoj grupi dobile su odgovarajuću roditeljsku obuku od medicinskih sestara, fokusirajući se na hranjenje, spavanje, emocionalne regulacije i interaktivnu igru.
Hranjenje bebe može biti jednostavan i brz način da se utiša nemirno dijete, ali mi ne želimo da roditelji koriste hranjenje da umire svoju bebu ako ona nije gladna – plač je jedna od posljednjih stvari koje će beba učiniti ako je gladna. Upoznavanjem temperamenta svoje bebe i uspostavljanjem predvidljive rutine rano u životu, roditelji su u mogućnosti da pomognu svojoj bebi da se nauči samoregulaciji.
Optimalno dojenje uključuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života djeteta i odgovarajuću dohranu nakon tog razdoblja, s nastavkom dojenja do dvije godine i više. Najpogodniji period za uvođenje novih namirnica u bebinu ishranu je poslije šestog meseca, a nikada prije četvrtog. Da biste bolje očuvali zdravlje svog mališana, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba
