Njen je tim ispitao 77 prijevremeno rođene bebe u St Louis dječijoj bolnici. Bebe su prošle MRI skeniranje mozga u vrijeme u koje su zapravo trebale biti rođene, da nisu rođene prijevremeno.
Pregledi su pokazali kako su novorođenčad koja je hranjena sa relativno malo majčinog mlijeka, u odnosu na one koji su hranjeni isključivo majčinim mlijekom (i koje je iznosilo 50 posto njihove dnevne prehrane), imala znatno manje moždanog tkiva. (Pojedine su majke donirale svoje mlijeko majkama koje su imale problema sa dojenjem).
Rezultati ovog istraživanja predstavljeni su na godišnjem sastanku Pedijatrijskog akademskog društva u Baltimoreu, te sugerišu kako je kod beba koje u toku prvog mjeseca života piju majčino mlijeko primjećen pojačan rast moždanog tkiva.
“Veći mozak znači veći površinu cerebralnog korteksa koji je odgovoran za kognitivne funkcije, svjesnost, sposobnost učenja jezika, koncentraciju… Prijevremeno rođenje je uzrok brojnih neuroloških poremećaja kod djece povezan je sa psihijatrijskim problemima kasnije u životu”, navodi se u studiji.
Kako bi otkrili da li konzumiranje majčinog mlijeka ima dugoročne efekte, Cynthia Rogers navodi kako bebe koje su učestvovale u ovoj studiji planiraju pratiti i kasnije u toku njihovog života kako bi uočili motoričke, kognitivne i socijalne sposobnosti.
“Želimo vidjeti da li veličina mozga ima utjecaj na te osobine”, kazala je dr. Rogers.
Majčino mlijeko je nezamjenjiva hrana, a s razlogom ga zovu “tekućim zlatom”, budući da u sebi sadrži brojne tvari neophodne za razvijanje imunološkog sistema novorođenčeta.
