Sigurna sam da ne postoji čovjek koji ne voli čokoladu u nekom njenom obliku. Taj dragi slatkiš, osnova je svih poslastica, utjeha kada tugujemo ali i sastojak raznih kozmetičkih preparata. Glavni sastojak čokolade je zrno kakaa, koje je plod kakovca. Kakaovac je može narasti i do 20 metara visine. Prvi konzumenti čokolade su Maje, narod srednje Amerike. Maje su pravile topli napitak od čokolade uz dodatke raznih aroma. Otkrićem Amerike, kakao i čokolada dospijevaju u Evropu i postaju pravi hit a topla čokolada postaje pomodno piće na dvorovima Evrope. Zbog visoke cijene kakaoa, čokolada je dugo bila privilegija.
Iako vrlo omiljena, čokolada je namirnica oko koje postoji najviše različitih mišljenja. Na svu sreću, istraživanja posljednjih godina idu u pravcu otkrivanja novih saznanja o namirnicama pa tako i o čokoladi. Činjenica da se radi o visoko kalorijskoj namirnici potisnuta je u drugi plan nakon što je otkriveno da u čokoladi postoje biološki aktivne komponente, za koje je dokazano pozitivno djelovanje na zdravlje ljudi. Prije svega to su flavonoidi koji se nalaze u kakovcu. Za ove materije je znanstveno dokazano da opuštaju krvne žile i time sprečavaju gubitak elastičnosti, što pomaže prevenciji bolesti krvotoka. Međutim, sadržaj mlijeka i masnoće ne ide na ruku ovom djelovanju. Tako se zna da što je čokolada „luksuznija“ , sa više mlijeka i maslaca, biološka vrijednost čokolade je manja. Iz tog razloga se preporučuje jedenje crne čokolade, kao važnog izvora antioksidanasa, a izbjegavati svjetlije i masnije čokolade. Od ostalih zaštitnih sastojaka u čokoladi se nalazi gama tokoferol (1mg/100 g), zatim selen (14 mg/100 g). Oba ova sastojka su antioksidansi. Čokolada sadrži i kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij, željezo ali i folnu ksielinu, beta karoten, lecitin, vitamine B1, B2, B5, B6 i PP. Tamna čokolada i čokolada za kuhanje sadrži i veće količine luteina i zeaksantina, materija koje imaju ulogu u prevenciji makularne degeneracije. Naravno, ne smije se zaboraviti ni kofein i teobromin, važna dva alkaloida koji djeluju blago opuštajući i osvježavajući. Oni su posebno učinkoviti ako se uzimaju u obliku tople čokolade. Čokolada potiče stvaranje serotonina, hormona koji je odgovoran za dobro raspoloženje. Endorfin nakon obroka izaziva osjećaj sreće i smirenosti.
Ipak, moram se vratiti na činjenicu da se radi o kaloričnoj namirnici (može imati i više od 400 kcal/100 g) te da njeno konzumiranje treba ograničiti, naročito za osobe koje imaju povišen kolesterol i trigleceride. Zamijeniti svijetlu čokoladu, tamnom ili čokoladom za kuhanje. Svaka namirnica ima svoje prednosti i nedostatke, a količina je ono što pravi razliku između prednosti i mana. Uživanje u čokoladi ne treba isključiti ali je potrebno prilagoditi svom zdravstvenom i nutritivnom stanju. U svakom slučaju, uzimati par kockica tamne čokolade dnevno je preporučljivo, bez obzira da li je volite ili ne.
Izvor: www.nutricionizam.ba