Ishrana zdravog dojenčeta
Vrijeme od rođenja do navršene prve godine naziva se dojenački period. U pravilnoj ishrani leži ključ pravilnog rasta i razvoja zdravog dojenčeta. Poremećaj u ishrani može nastati usljed nedovoljnog unosa hrane ili uzimanja hrane neprilagođene po kvalitetu sa jedne, te pretjeranog unosa sa druge strane. Svaka od pomenutih nepravilnosti ostavlja za sobom nesagledive posljedice ne samo za kratko vrijeme, nego i za cijeli život.
Ishrana novorođenčeta
Novorođenački period je vrijeme od rođenja do navršenih mjesec dana. Glavna karakteristika novorođenačkog perioda je ubrzan rast i razvoj, za što je potrebno obezbijediti odgovarajuću ishranu.
Šta sve utječe na uspješno dojenje?
Za ishranu u novorođenačkom periodu najbolja i nezamjenjiva hrana je majčino mlijeko. Hranjenje treba započeti pola sata nakon rođenja i nikada ne čekati duže od 6 sati. Prva hrana koju dijete dobije zove se kolostrum. To je gusta žućkasta tekućina bogata hranjivim i zaštitnim elementima prilagođenim za taj uzrast. Na stvaranje kolostruma utječe hormon prolaktin koji se luči iz moždanog stabla, a djeluje direktno na mliječne žlijezde dojke. Proširene vene na grudima znak su da prolaktin obavlja svoju funkciju. Najkritičniji period za uspostavu dojenja su prvi dani nakon poroda i potrebno je uložiti veliki trud da se dojenje uspostavi. Za svako dojenje potrebno je da beba isprazni dojku, inače će usporiti stvaranje novog mlijeka.
Prednosti dojenja
Uspostavom dobrog dojenja, beba dobija sve neophodne sastojke za taj period te joj nije potrebno davati nista drugo. Kroz prvi podoj uspostavlja se bliski psihološki kontakt majke i djeteta koji ostavlja nezamjenjiv pozitivni efekat na kasniji psihički razvoj djeteta sa jedne strane, a sa druge strane, uspostavlja se sve bolji i bolji pristup mlijeku. Za vrijeme boravka u porodilištu, majka ima pravo zahtijevati od medicinskog osoblja da njenom djetetu ne daju drugu hranu ili tečnost. Cucla je također loša navika.
Broj i duljina podoja
Za dojenje je potreban i psihološki poticaj. Svaki put kada se majka priprema za dojenje, u krv se počinje lučiti veća količina prolaktina. Sisanjem dijete šalje poruku preko nervnih završetaka u grudima pa se proizvodnja prolaktina povećava. Broj, duljinu podoja i količinu mlijeka određuje samo dijete. Dojiti treba na zahtjev djeteta u kontinuitetu, i danju i noću. U početku, podoji su dulji, a razmaci kraći jer se dijete zamara. Ritam podoja sa razmacima manjim od dva sata ne treba dugo tolerisati jer će se negativno odraziti na stvaranje mlijeka. Ukoliko dijete nakon hranjenja mirno spava 2 do 4 sata i dobiva na težini, znači da ima dovoljno hrane.
www.zzjzfbih.ba
