Svakodnevno čujemo različite preporuke koje se tiču unosa tekućine u organizam. Tekućinu unosimo u organizam pijenjem, jedenjem (namirnica koje sadrže veće količine vode) i metabolička voda koja nastaje u organizmu. Svako od nas je različit, tako da potrebe za tekućinom ovise od spola, starosti, fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja, klimatskih uslova i sl. Preporuke za vodu prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji su 30 ml po kg tjelesne težine. To je najmanja količina tekućine koju treba dnevno unijeti u organizam. Za adekvatan bilans tekućine u organizmu dnevno je potrebno unijeti 3,7 litara za muškarca i 2,7 litara na dan za žene. Preporuke za unos vode se povećavaju za vrijeme trudnoće (3 litara na dan) i za vrijeme laktacije (3,8 litara na dan).
Značaj vode je ogroman za naš organizam. Tako npr. bez hrane ljudski organizam može izdržati do dva mjeseca, bez vitamina se mjesecima može održati na životu, ali bez vode ne može zivjeti više od nekoliko dana. Voda je neophodna za tjelesne funkcije kao što su respiracija (disanje), probava, asimilacija, metabolizam i reguliranje temperature.
Raspored unosa tekućine trebao bi da bude takav da svaki dan unesemo: 4 do 6 čaša vode, 2 do 3 šolje čaja ili kafe i porciju juhe od povrća, 1 do 2 čaše obranog mlijeka i svježih voćnih sokova i najviše 1 čaša crnog vina.
Za vrijeme ljetnih mjeseci jako je bitno unijeti dovoljne količine tekućine, jer se znojenjem gubi mnogo vode i minerala iz našeg organizma. Pri tome je bolji izbor svježe ocijeđeni voćni sok nego zaslađeni napitci koji su prepuni kalorija. Kad god je to moguće, birati običnu vodu u koju se može dodati malo limuna. Izbjegavati veće količine kafe, naročito tokom ljetnih mjeseci. Naime, kofein iz kafe je diuretik, koji povećava izbacivanje tekućine iz organizma i samim tim narušava bilans unosa i izbacivanja tekućine iz organizma. Mnoga istraživanja podržavaju preporuku jedne čaše crnog vina na dan. U prilog tome ide sastav ovog pića, bogatstvo polifenolima koji su zaštitne materije, djeluju kao antioksidansi i sprečavaju razvoj bolesti kardiovaskularnog sistema.
Fizička aktivnost bi trebala da bude sastavni dio života svakog čovjeka. Stručnjaci preporučuju najmanje 3 sata sedmično, intenzivne aerobne fizičke aktivnosti za odrasle osobe. To je svaki oblik fizičke aktivnosti pri kojem dolazi da ubrzanja rada srca. Ipak, mnogi od nas zbog brzog načina života i sve manje slobodnog vremena, ne provode nikakav oblik vježbanja. Zaboravljamo da svaki dan možemo uraditi male korake koji pomažu povećanju fizičke aktivnosti. Svakodnevno bi bilo dobro što više hodati, ići pješke na posao ili u prodavnicu, penjati se stepenicama umjesto liftom, nekoliko puta sedmično baviti se radovima u bašti i li dvorištu, smanjiti sjedenje duže od 30 minuta, smanjiti gledanje TV-a i sjedenje pred kompjuterom. Pokušati odabrati fizičku aktivnost koja uključuje vježbe snage i istezanje. Svaki puta kada pred sobom pokušamo naći opravdanje za preskakanje fizičke aktivnosti, sjetiti se da je to ulaganje u budućnost i sebe, koje će nam se kad-tad vratiti.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina “Ljepota i zdravlje”.