„Prednosti dojenja“ na suprot umjetnoj prehrani djeteta su se iskristalizirale u zadnjim desetljećima uzduž i poprijeko. Sada nam je jasno da dojenje u tom smislu nema „prednosti“. Dojenje je jednostavno normalan način prehrane novorođenčeta. Moramo se drugačije izraziti: „Ne dojenje za posljedicu ima povećane zdravstvene rizike“.
Dojenje nije „najbolja“ hrana za dojenčad, nije čudotvorni lijek i nije lijek za sve. Dojenje je „samo“ normalan način hranjenja djece i put kako se mogu uvesti u život, uzimajući u obzir svo nesavršenstvo života. Osim hrane je dojenje egzistencijalno tjelesno – duševno iskustvo za majku i dijete.
Društveni zadatak visokog prioriteta je da promoviše i štiti dojenje, i da tamo gdje isto nije moguće minimizira rizike i posljedice.
Svima nam je poznato i svjesni smo toga da je prijevremeno rođenje djeteta faktor rizika, ali smo manje svijesni činjenice da je ne dojenje također faktor rizika za zdravlje i majke i djeteta.
Trudnoća – porod – dojenje
Ove tri faze slijede jedna drugu, i u svakoj od ovih faza može biti ometen normalan razvoj, što je uvijek povezano sa rizicima za majku i dijete. Ako se dijete rodi prije vremena, moderna medicina može mnogo toga uraditi za to dijete, ali je ono ipak izloženo povećanim zdravstvenim rizicima. Ako se dijete ne doji, ono je također izloženo povećanim zdravstvenim rizicima, čak i sadašnjom umjetnom prehranom.
Informiranost
Majka se može odlučiti za ili protiv dojenja / nastavka dojenja samo ako ima korektne i sveobuhvatne informacije o rizicima ne dojenja i iste uključi u donošenje svoje odluke. Zbog ovog majke imaju pravo na sveobuhvatne, naučno dokazane informacije koje ne podliježu interesima proizvođača zamjena za majčino mlijeko. Ovo je kako u interesu majke, tako i u interesu djeteta.
Dojenje je biološka norma
Ljudi biološki pripadaju grupi sisara. 300 miliona godina se svi sisari hrane isključivo mlijekom njihove majke – bez čaja, glukoze, ili umjetne prehrane. Pri rođenju djeteta i majka i dijete sa sobom nose biološke preduslove za uspješno dojenje. Ovo vrijedi kako za proizvodnju mlijeka, tako i za pripadajuće obrazce ponašanja, tj. povezanost, i zajedničku igru između majke i djeteta. Tek jako bliska povezanost između majke i djeteta omogućava i osigurava dovoljnu brigu i dojenje. U industrijalizovanoj civilizaciji se izgubio pojam o tome da se dojenje podrazumjeva. Zbog toga se mora obratiti pažnja da uslovi za vrijeme poroda i dojenačke dobi budu prilagođeni tako da se ženama omogući bliska veza sa djetetom i dojenje.
Umjetna hrana za dojenčad postoji kao industrijski proizvod unazad 100 godina. Fiziološka, prirodna i biološki ispravna hrana za dojenčad je ipak dojenje. Kada poredimo jedno sa drugim korisno nam je da u mislima imamo slijedeće razlike.
Primjer: u normalne životne rizike se ubraja rizik da dijete dobije upalu srednjeg uha. Kod dojene djece su to uglavnom dvoje od desetero djece. Kod ne dojene djece su to četvero od desetero djece. Ako kao normalno uzmemo to da djeca ne budu dojena, reći ćemo: dojenje nasuprot umjetne prehrane ima prednost da samo polovina od djece obole od upale srednjeg uha. Ali ako polazimo od toga da je dojenje normalno, reći ćemo: ne dojena djeca imaju dvostruko veći rizik da obole od upale srednjeg uha.
Isto tako možemo porediti involuciju (vraćanje)materice nakon poroda. Majčini hormoni su već milione godina predisponirani tome da majka doji, i hormoni dojenja djeluju istovremeno na vraćanje materice. Ovo djelovanje izostaje kod ne dojenja. Ako ne dojenje smatramo normalnim, reći ćemo: žene koje doje imaju u poređenju sa ženama koje ne doje ubrzano vraćanje materice. Ako polazimo od biološki predisponiranog hormonskog djelovanja, reći ćemo: žene koje ne doje imaju u poređenju sa fiziološki normalnom situacijom produženu involuciju.
Postoje vrlo rijetke situacije, u kojima dojenje nije moguće, ili se majka i nakon svih informacija odluči za ne dojenje. U ovim situacijama je važno majku i dijete pomoći i poduprijeti u tome da što bolje utječe na smanjenje posljedica. U prvom redu se misli na izgranju veze: majka i dijete bi trebali već od rođenja da imaju priliku da ostvaruju dovoljno kontakta koža na kožu. Dan i noć provode zajedno i upoznaju se.
SZO navodi zamjene za majčino mlijeko po slijedećem rasporedu:
- Dojenje
- Majčino mlijeko dato djetetu na drugi način (alternativni načini hranjenja djeteta)
- Mlijeko druge majke
- Adaptirano/umjetno mlijeko za dojenčad
I na poslijetku, kako dojenje utječe na zdravlje majke i djeteta?
Već od rođenja kolostrum koji se luči u prvim danima se naziva još i „prva vakcina“, odgovara prirodnoj potrebi novorođenčeta, sadrži posebno mnogo zaštitnih substanci, koje kod svakog podoja oblažu zaštitnim slojem unutarnju stijenku crijeva i tako dugoročno štite dijete od uzročnika bolesti. Posebni sastojci se brinu za zdravu crijevnu floru. Ovo mlijeko se lako probavlja i sadrži dodatne enzime koji pospješuju probavu kod novorođenčeta. Samo jedna kap majčinog mlijeka sadrži više od 4000 živih ćelija od kojih je veći broj u stanju da prepozna i uništi uzročnike bolesti.
Nastavak dojenja/dojenje djetetu donosi:
- smanjen riziik obolijevanja od više vrsta zaraznih bolesti, uglavnom infekcija probavnog i dišnog sistema, kao i infekcija uha, mokraćnog sistema i drugih sistema,
- smanjen rizik od više nezaraznih bolesti i hroničnih bolesti, uglavnom povezanih sa metaboličkim i imunološkim poremećajima, npr. diabetes mellitus tip I i II, alergije, sindrom inenadne dojenačke smrti, hipertenzije, te nekih oblika raka kao što su: limpfom, leukemija, Hodginkova bolest,
- smanjen rizik od osteoporoze,
- smanjen rizik od neuhranjenosti, pretilosti, zubne malokluzije (i u odrasloj dobi),
- poboljšava funkciju pluća djeteta,
- bolji rezultati kod razvoja mozga i testova kognitivnog razvoja itd.itd.
Nastavak dojenja / dojenje majci donosi:
- manje stresa (poboljšanje raspoloženja, poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja)
- smanjen rizik od postporođajnog krvarenja i sporije involucije materice
- povećani razmaci između trudnoća i manje gubljenje krvi mensturacijom te lakše planiranje obitelji
- brži povratak na predtrudničku težinu
- smanjen rizik od raka dojke i jajnika, osteoporoze, loma kuka, depresije, povišenog krvnog pritiska, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, te reumatoidnog artritisa
Dojenje je hrana za tijelo i dušu, kako djeteta, tako i majke.
Dojenjem se kod djeteta budi svih pet čula: ono osjeti, ono čuje, ono kuša, ono miriše, ono vidi.
Dojenjem majka sebi i svome djetetu daje poklon za cijeli život.
Izvor: www.bhmama.org
