Djeca koja su dojena kao bebe imaju bolju funkciju pluća, i manji rizik pojave astme, od djece koja su koristila formulu, sugeriraju dva nova istraživanja.
Istraživači kažu da su prethodne studije imale konfliktne rezultate kada se radi o efektima dojenja na razvoj dječijih pluća, tako da su neki istraživači sugerirali da dojilje sa astmom, mogu povećati rizik pojave astme kod dojene djece. Ali nova istraživanja pokazuju da to nije tačno, i da ova skupina djece ima iste, ako i ne veće koristi od dojenja, u odnosu na dojenu djecu dojilja bez astme.
“Mislim da je dokazano je da dojenje povećava kapacitet pluća, bez obzira da li dojilja ima astmu ili ne”, kaže Dr. Wilfried Karmaus, koji proučava astmu na University of South Carolina (Columbia, USA), a koji nije bio uključen u ove nove radove. “Ako se poveća volumen pluća, onda imate manje šanse za razvoj astme” izjavio je on za Reuters Health. “Važno je još i napomenuti majkama sa astmom da doje svoju djecu”
U studiji objavljenoj 03.02.2012 u stručnom časopisu American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, oko 1500 djece u Engleskoj je praćeno od njihovog rođenja od sredine ’90-ih. Porodice su odgovarale na upitnike vezane za dojenje, i izloženost duhanskom dimu kao pasivni pušači, te druge poznate rizike vezane za pojavu astme, dok su njihova djeca još bila bebe. U dobi od 8 do 14 godina, djeca su dolazila u laboratoij gdje im se ispitivala funcija pluća i radili alergo-testovi.
Dr. Claudia Kuehni sa University u Bernu (Švicarska), i njene kolege otkrili su da što je dojenje trajalo duže, to su djeca imala bolje rezultate na jednom testu, mjerenju brzine zraka koji izlazi iz pluća.
Na druga dva testa, koja pokazuju koliko zraka pluća mogu zaprimiti, dojenje od 4 mjeseca ili duže povezano je sa boljim rezultatima samo kod djece čije su mame imale astmu. Istraživači su izvijestili da bolja funkcija pluća nije čini se, povezana sa manjim brojem respiratornih infekcija u djetinjstvu – što je poznata dobrobit dojenja. Tim doktorice Kuehni kaže da bolja funkcija pluća uzrokovana dojenjem, možda neće napraviti veću razliku kod zdrave djece, ali na široj razini, to bi moglo značiti da dojenje više štiti djecu od problema s disanjem.
Jedno ograničenje ove studije, a koje su istakli istraživači, da je samo jedna trećina djece koja su praćena od rođenja, pozvana da uradi i ispitivanja funkcije pluća, od ukupno 4000 djece koja su učestovala u prvobitnoj anketi, što može utjecati na rezultate, ukoliko su određene grupe djece bile više zastupljne od drugih.
U drugoj studiji sa Novog Zelanda, druga grupa istraživača također je pratila bebe od njihovog rođenja, ali umjesto testiranja funkcije pluća, oni su pitali roditelje šestogodišnjaka, da li je njihovoj djeci dijagnosticirana astma, ili su koristila inhalator, ili imala teško disanje u zadnjih godinu dana. Sa podacima više od 1000 djece, uključujući i 200 sa astmom prilikom njihove zadnje posjete, tim znastvenika na čelu sa Karen Silvers, otkrio je da svaki mjesec čistog dojenja povezan sa 9% manjim rizikom u pojavi astme. Ova studija je objavljena u stručnom časopisu Journal of Pediatrics.
Karmaus kaže da su se istraživači pitali da li majčino mlijeko može prenijeti imune čelije povezane sa alergijama ili astmom s majke na bebu, stavljajući tako novorođenčad majki sa astmom u rizičnu grupu sa disajnim problemima, te da su neke zabrinute majke sa astmom izbjegavale dojenje kao rezultat ovakvog mišljenja.
Ali ova nova istraživanja pokazuju da nema razloga za brigu i odustajanje od dojenja.
Izvor:
http://bit.ly/yCsmfY American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, online 03.02.2012
http://bit.ly/wVKRCQ Journal of Pediatrics, online 29.01.2012
