Da li se dojke dojenjem oštećuju? Da li podoj može/treba da traje samo nekoliko minuta? Da li bebu moram buditi za obrok? Riješite svoje dileme u vezi sa dojenjem…
Dojenje je najprirodniji način hranjenja bebe: ono učvršćuje emocionalnu vezu sa majkom, štiti od infekcija, ekonomično je i uvek dostupno. Ipak, neke predrasude mogu negativno da utiču na ženu i obeshrabre je kod prvih teškoća sa dojenjem.
1. Dojke se dojenjem oštećuju
Tačno i netačno
Nema razloga za strah da će dojenje naškoditi estetici grudi. Važno je, međutim, izbeći pretjerano gojenje za vrijeme trudnoće. Jer, povećanje volumena tijela dovodi do još većeg povećanja volumena dojki, izazvanog pretjeranim nagomilavanjem masnog tkiva. Ta činjenica, povezana sa povećanjem grudi izazvanim nadolaskom mlijeka, može kod nekih žena da izazove pucanje kože, koja ne može da se dovoljno rastegne. Dojka se, naime, sastoji od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva, a njena veličina, oblik i čvrstina zavise uglavnom od srazmjere masnog i vezivnog tkiva. Sa prestankom dojenja (mada i ranije), smanjuje se količina masnog tkiva. Što je njegova količina bila veća, to grudi postaju mekanije i „obješenije“. Kod žena koje se nisu znatnije ugojile, i koje genetski imaju više vezivnog tkiva, dojke će da ostanu gotovo nepromjenjene, bez obzira koliko dugo doje.
Savjet +
Na građu dojke ne možete da utičete, ali je važno da nastojite da ne dobijete previše kilograma u trudnoći.
2. Beba može da se zasiti za nekoliko minuta
Tačno
Ako je beba pravilno i dobro prihvatila dojku, njena sposobnost sisanja je takva da za dva-tri minuta popije dobar dio količine mlijeka koja joj je potrebna. Ipak, ne postoji čvrsto pravilo, jer sve bebe ne sisaju podjednako brzo. Nekoj odojčadi je potrebno duže vrijeme za obroke (njihov rast obično nije konstantan, nego postoje periodi „stagnacije“ i napretka). To ne znači da mama ne stvara dovoljno mlijeka, ili da ono nije odgovarajućeg kvaliteta. Jednostavno, apetit bebe varira. Tako postoje periodi kada se glad dojene bebe mijenja: ona traži da češće i više jede, što ponekad uznemiri roditelje, jer pomisle da nešto nije u redu. To se obično dešava između treće i četvrte nedelje života, kao i sa dva do dva i po mjeseca. Međutim, ta pojava se tumači naglim rastom bebe, zbog čega se povećava i njena potreba za mlekom.
Savjet +
Ako beba sisa par minuta pa se umori i zaspi, to nije razlog da je budite i prisiljavate da nastavi sa sisanjem, jer je očigledno sita. Pomno praćenje kako raste – ostaje najbolja potvrda da je sve u redu sa bebom, što umiruje roditeljske sumnje. U periodu kada vaše čedo traži da više jede, samo ga češće stavljajte na grudi (onako kako to ono zahtjeva). Najkasnije u roku od 48 sati, vaše dojke će proizvoditi više mlijeka, pa će sve opet da bude kao ranije (što se tiče ritma hranjenja).
3. Između dva podoja mora da prođe dva sata
Netačno
Ovo “pravilo” je izvedeno od dvije neutemeljene pretpostavke: 1) da je bebi potrebno toliko vremena da probavi mlijeko, i 2) da je toliko vremena potrebno da se obnovi mlijeko u dojkama. Činjenica je, međutim, da se majčino mlijeko probavlja praktično trenutno, a njegovo stvaranje je konstantno. Zapravo, ovo pravilo je tačno kada se radi o formuli (vještačkom mlijeku), koje se sporije vari – tada se obično uzima u obzir razmak od tri sata između podoja.
Savjet +
Mama bi trebalo da doji bebu na zahtjev, dakle – svaki put kada je beba gladna.
4. Bebu ne treba buditi za obrok
Tačno
Ako beba jede dobro, ako raste i razvija se po predviđenom obrascu za uzrast (mada je to individualno, svaka beba se razvija nekim svojim ritmom) i mokri pet do šest puta na dan (što znači da unosi tečnosti koliko treba i da je dobro hidrirana) – nema razloga za brigu! U stvari, treba prepoznati prve znakove gladi kod bebe pre nego što počne da plače. Ona glad pokazuje na sljedeći način: budi se, okreće glavicu kao da nešto traži, pokreti ručicama i nožicama su sve brži, privlači ruke ustima, „mljacka“ jezikom i sve glasnije se oglašava. Ako na to ne reagujete, naredna faza je plač.
Savjet +
U prvim danima, razmaci od obroka do obroka su kratki, nekad manji od dva sata. Ali, kako mlijeko nadolazi, tako beba formira svoj novi ritam, pa je ne treba buditi za obrok. Izuzetak su bebe koje su prijevremeno rođene, koje su i veće spavalice, kao i bebe manje porođajne težine, koje moraju što prije da nadoknade težinu. Takve bebe treba buditi na svaka tri sata da jedu.
