Sigurno će mnogi pažljivo pročitati upravo ovu temu, jer su slatkiši veoma omiljeni a isto vrijeme imaju i najviše kalorija. Zato se nalaze na samom vrhu piramide prehrane i preporučuje se što manje konzumiranje. Ipak, kao što se može primijetiti nisu izbačeni iz vodiča prehrane niti ih je potrebno potpuno izbaciti da bi se postigla idealna tjelesna težina. Treba se pridržavati preporuke da se dnevno uzima maksimalno 75 kalorija na dan u hrani iz ove skupine. Ta količina se može uzeti u jednom navratu ili podijeliti tokom dana. Osnovni cilj je da kalorije koje potiču iz ove hrane budu svedene na manje od 520 kalorija sedmično.
Ako količinu od 75 kalorija „prevedemo“ na porcije to bi bilo oko red čokolade. Preporuka je naravno crne sa više kakaoa. Za ove namirnice je lakše odrediti koliko je ustvari 75 kalorija, jer na većini ovih proizvoda postoji kalorijska vrijednost. Bitno je reći da se ne preporučuje jesti kolače, torte i slične poslastice ako nastojite smanjiti tjelesnu težinu. Potrebu za slatkim, možete zadovoljiti i nekim „lakšim“ varijantama kao što su puding, sladoled, crna čokolada ili pak med, ali u gore pomenutoj kalorijskoj vrijednosti.
Ono što vrijedi zapamtiti je da povećanim unosom voća i povrća, dolazi do smanjenje potrebe za slatkišima. Ove namirnice u našem tijelu zamjenjuju slatko i tokom vremena osobe koje se odluče na promjenu svoje prehrane nemaju više veliku potrebu da jedu slatkiše jer zavole svoj novi način prehrane i on im postaje dio životnog stila, što je u konačnici i cilj cijelog ovog procesa mršavljenja. Osim toga voće i povrće je dobar izvor prirodnoh šećera fruktoze, koja je isto tako može zamijeniti potrebu za saharozom iz slatkiša.
Vrijedi se kratko podsjetiti da šećer (saharoza) spada u ugljikohidrate. Postoji više oblika ugljikohidrata: prosti i složeni. Šećeri su jednostavne strukture pa se lako resorbuju u našem organizmu. Složeni ugljikohidrati se duže probavljaju i nalaze se u hljebu, krompiru, riži, tjestenini i sl. Neki od njih se čak i ne mogu razgraditi u organizmu i daju volumen hrani. Ovu skupinu poznajemo kao vlakna. Izvori vlakana su cjelovite žitarice, voće i povrće.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.
