Ovih dana mnogo ljudi se osjeća umornim i nekako se kroz razgovor sama nametnu pitanja, kako pomoći sebi i šta uraditi. Prije svega potrebno je poznavati ovu pojavu, vezanu za promjenu godišnjih doba. Naš organizam nakon duge zime, pogađa slabljenje imuniteta što uzrokuje cijeli niz simptoma kao što je razdražljivost, tjeskoba, iscrpljenost i osjećaj umora. Nije rijetka ni pojava alergija, upale desni, smanjenje apetita i sniženje krvnog pritiska.
Sve ovo nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se javlja kod velikog broja ljudi. Isto tako, ova pojava više pogađa žene nego muškarce, te osobe koje su inače preosjetljive na vremenske promjene. Tokom zime nedostaje nam i sunca, a kretanje je svedeno na minimum.
Pri kraju zime, naš organizam je potrošio zalihe zaštitnih materija. Najčešće je proljetni umor povezan sa nedostatkom vitamina C. Zalihe ovog vitamina se troše tokom zime, zbog jednolične prehrane. Kao posljedica nedostatka vitamina C smanjuje se iskoristivost kiseonika u tkivima i slabi imunološki sistem organizma. Zato je u ovom periodu neophodno povećati unos namirnica bogatim vitamin C. To su prije svega narandže, limun, kivi, a trenutno su dostupni za kupovinu.
Od ostalih zaštitnih materija trebalo bi povećati unos vitamina B skupine. Tako vitamin B1 i B9 pomaže pamćenju i nervnom sistemu, dok vitamin B6 smanjuje umor i pomaže kod depresije. Izvori vitamina B1 su jogurt, leća, hljeb cjelovitog zrna, vitamin B6 se nalazi u riži, krompiru, ribi a vitamin B9 u špinatu, avokadu, dinji, orašastim plodovima, mrkvi. U ovom periodu se preporučuje i uzimanje lješnjaka, badema i oraha. Vitamin E će poboljšati cirkulaciju i djelovati kao antioksidans.
Od minerala bilo bi dobro povećati unos magnezijuma. Ovaj mineral je jako bitan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema. Osim toga neophodan je za normalan metabolizam i aktivaciju enzima. U biljkama magnezijum je vezan za hlorofil, tako da je svako voće i povrće sa zelenim listovima dobar izvor ovog minerala. Od ostalih namirnica to su orašasti plodovi, jogurt, pšenične klice, srdele i druga sitna plava riba.
Posebno je potrebno povećati unos tekućine, prije svega vode. Dnevna količina je najmanje 1,5 L dnevno. Takođe, uvrstiti redovnu fizičku aktivnost te dovesti ritam spavanja u ravnotežu. Izbjegavati hranu sa visokim glikemijskim indeksom i alkoholna pića tokom ručka, jer sve to izaziva poremećaje u ritmu sna i drijemanje.
Sve ove preporuke važe i za dječiju populaciju. Unos voća i povrća, kroz sokove i kašice je neophodan. Djeca koja imaju zube svakako trebaju da žvaću voće kako bi se i na taj način navikli ovoj pozitivnoj prehrambenoj navici. Ograničiti unos slatkiša, koji zasite dijete, a nemaju nutritivnu vrijednost. Svakodnevno djetetu davati mliječne proizvode, jogurt te barem jednom sedmično ribu. Redovno šetati sa djetetom u prirodi i što više provoditi vrijeme na otvorenom, izvan grada. Sve ovo jača imuni sistem djece i olakšava borbu sa uzročnicima infekcija koje su česte u proljetnom periodu.
I na kraju, ipak nam ovaj proljetni umor donosi lijepo vrijeme, više sunca i najavu ljeta. Uživajmo u svakom godišnjem dobu i radujmo malim stvarima. Velike stvari ionako nisu česte i ako ih budemo čekali provest ćemo život čekajući.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.
