U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima.
Vrlo dostupna i jeftina namirnica je grejp. Osim svog bogatog nutritivnog sastava u pogledu vitamina, minerala i pigmenata, pravo bogatstvo se krije u sjemenkama ovog voća. Naime, dokazano je da ulje sjemena grejpa djeluje antibiotski i to na bakterije, viruse i gljivice.
Bijeli luk ili češnjak, je od davnina poznat kao prirodni antibiotik. Djeluje iznutra ali i na koži, ako se upotrijebi u obliku obloga. Ono što je posebno bitno je da mikroorganizmi ne razvijaju otpornost na djelovanje bijelog luka. Takođe, sprečava razvoj i gljivica pa se često preporučuje ženama kod vaginalne kandidijaze.
Propolis je smolasta materija koju proizvode pčele sakupljajući sokove sa različitih biljaka. Pčele koriste propolis kako bi odbranile košnicu između ostalog i od infekcije. Uzimanje propolisa je dokazano smanjuje pojavu gripe za oko 50%. Propolis djeluje i na viruse i na bakterije. Koristi se u obliku sirupa, tinktura, ali i krema kod infekcije kože.
Dobar izbor u sezoni gripe je i sva hrana bogata vitaminom C, koji je koristan i kada je u pitanju prevencija. Najviše ga ima u agrumima (limun, narandža, grejp) a stojanjem ili kuhanjem se gubi značajan dio.
U našim krajevima, kiseli kupus se još uvijek priprema i jede. Kiseli kupus je prirodni fermentirani proizvod koji je odličan izvor probiotičkih bakterija za koje se pouzdano zna da pomažu očuvanju crijevne ravnoteže, posebno u slučaju kada uzimamo vještačke antibiotike ili neke druge lijekove. Zato se ova domaća namirnica preporučuje i kada se želi postići brži oporavak od gripe.
Kada su u pitanju čajevi odnosno ljekovito bilje preporučuje se kadulja, klinčići te zeleni čaj i ehinacea. Kod nas se ove biljke mogu naći u vidu raznim preparata u kombinacijama ili samostalno.
Izvor/piše: nutricionizam.ba
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.