Sa dolaskom hladnih dana i smjenom godišnjih doba mijenja se i vrsta hrane. Naše podneblje je poznato po dobroj ali i jako kaloričnoj zimskoj hrani. Iako je jesen već iza nas, još uvijek postoje namirnice koje su tipični plodovi jeseni, a pri tome i jako vrijedne za naše zdravlje.
Na prvo mjesto stavit ću naravno kesten. Žao mi je što nema više pečenog kestena na našim ulicama, ali i dalje možemo uživati u pečenom kestenu koji sami napravimo ili pak kesten pireu. Iako ga mnogi smatraju visokokaloričom namirnicom zbog prisustva škroba, kesten je siromašan mastima i daje upola manje kalorija od jednake količine oraha. Kesten se preporučuje kod reumatskih bolesti, a osim toga dobar je izvor antioksidanasa, koji usporavaju starenje. Ovih dana može se vidjeti i bogatstvo u izboru jabuka. To je voće koje je osnova naših jelovnika od davnina. Jabuka je odličan izvor pektina, netopivog vlakna koje u kontaktu sa vodom bubri i stvara osjećaj sitosti. Sadrži fruktozu, te ne izaziva velike promjene koncetracije glukoze u krvi. Preporučuje se u prehrani žučnih bolesnika, bolesti debelog crijeva i čira na želucu.
Zajedno sa hladnim danima, dolaze nam i virusne infekcije te gripa. Kako spriječiti sve ovo? Prije svega potrebno je smanjiti stres, koji narušava odbrambeni sistem našeg tijela. Potrebno je uzimati dovoljno vitamina C kroz svježe voće i povrće ali kroz dodatke prehrani. U slučaju nastanka bolesti, povećati unos tekućine, kroz biljne čajeve. Uzimati lagane obroke, prije svega mesnu supu koja će povećati otpornost organizma. Povećati i unos crvenog luka, jer je dobar izvor vitamina C i E, te minerala (selen i cink) koji jačaju otpornost organizma. Za prevenciju je potrebno svakodnevno uzimati i fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt, kefir, acidofilno mlijeko itd. Povećati unos svježeg voća i povrća i to ne samo zbog vitamina i minerala, nego i zbog vlakana. Pobrinite se da unesete i dovoljno minerala kao što je cink, bilo kroz crveno meso, ribu, orahe i sl. Smanjiti unos jednostavnih šećera i alkohola. Pokušati u svoje životne navike unijeti redovno vježbanje kao i dovoljno sna.
Već sam pomenula kako je naša zimska kuhinja jako kalorična i mnogi se žale kako preko zime ne uspiju sačuvati idealnu težinu. Neću reći da se treba odreći hrane koju volimo (osim ako je ugroženo zdravlje), ali ću preporučiti nekoliko savjeta koji provjereno mogu pomoći u sprečavanju nakupljanja „zimskih“ kilograma. Ono što svi znamo poželjno je smanjiti porcije. Nije to ništa novo, ali ako ne jedete hljeb zajedno sa obrokom u kojem ima krompira ili riže, već ste učinili mnogo a nemate osjećaj gladi. Obavezno birati sezonske namirnice prije svega razne salate (kisele, fermentirane i sl.). Zaista je dobro što priprema zimnice još uvijek postoji kod nas. Na taj način kontrolišemo ono što jedemo i smanjujemo količinu procesuirane hrane u svom jelovniku. Najbolji primjer je kiseli kupus, čiji se cijeli postupak dobivanja svodi na prirodu. U prehranu uvesti agrume. Hranu što manje pripremati prženjem, a što više dinstanjem, u pari, kuhanjem, grilovanjem. Nikada ne preskačite doručak, jer dan koji je počeo zahtijeva dovoljno energije. Nikada ne jesti noću, iz dosade ili kad ste u emotivnoj nesuglasici sa samim sobom.
I eto, nadam se da će ovi kratki savjeti biti od pomoći, pa da u proljeće ne bude prevelike borbe oko suvišnih kilograma. U svakom slučaju, želim da uživate u hrani i da je poklanjate sebi, jer sve ono što jedemo i kako jedemo, kad – tad izlazi na vidjelo kroz naše zdravlje.
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina “Ljepota i zdravlje”.