Koliko se može, treba ili smije dojiti?
Stav LLLD i AFS (La Leche League Deutschland/Arbeitsgemeinschaft Freier Stillgruppen e.V.)
Kod pitanja o „optimalnom trajanju (dužini) dojenja“ dolaze u obzir biološki, kulturalni i idividualni aspekti. Sama činjenica da se ovako puno razlikčitih tački gledišta mora uzeti u obzir, jasno nam govori, da ne postoji opći odgovor ili savjet o dužini dojenja.
Svjetska Zdravstvena Organizacija na temelju istraživanja o razvoju djeteta, savjetuje u prvih šest mjeseci isključivo dojenje, to znači da nema druge hrane ili tečnosti osim majčinog mlijeka (osim u slučaju kada je to medicinski indicirano), i nakon toga uz dohranu daljnje dojenje do pune dvije godine djetetovog života, a i nakon toga.
Američka pedijatrijska Akademija (AAP) savjetuje najmanje godinu dana dojenja za svu djecu, i dopunjuje da se dojenje nakon toga treba nastaviti, kako to žele majka i dijete.
U 2005 objavljenim stavovima AAP „Breastfeeding and the Use of Human Milk“ također se ukazuje na to da nema gornje granice do koje se savjetuje dojenje.
Antropološka istraživanja donose smjernice da prirodna dob za prestajanje dojenja kod ljudi leži između 2,5 i 7 godina.
Organizacije koje pružaju potporu dojenju u Njemačkoj su sebi stavile u zadatak da daju potporu svakoj porodici, da doje onoliko dugo koliko to odgovara njihovim individualnim potrebama i mogućnostima.
Izvor: bhmama.org
