Sva djeca koja na svijet dođu ranije od 37. odnosno poslije 28. tjedna trudnoće smatraju se prerano rođenima odnosno nedonošenim.
Kako bismo imali pravu sliku o tome koju djecu smatramo nedonošenom, te koliko često se djeca zaista rađaju kao nodonoščad, moramo istaknuti sljedeće podatke.
Normalna trudnoća u prosjeku traje oko 40 tjedana. Sva djeca koja na svijet dođu ranije od 37. odnosno poslije 28. tjedna trudnoće smatraju se prerano rođenima odnosno nedonošenima. Smatra se da se nedonošene djece u Hrvatskoj rađa 5 -10 %. Kad se rodi u tom razdoblju, nedonošče može težiti 1000- 2700 g, a svakako malu masu prate i drugi znakovi uranjenog rođenja.
Glavica je veća (u odnosu na tijelo) i mekana budući da kosti lubanje nisu do kraja srasle. Vrat je tanak i dugačak. Uši su također mekane, bez hrskavičnog tkiva i sasvim priljubljene uz glavu. Koža kao da mu je prevelika, tanka, crvena, glatka i prozirna (nema potkožnog masnog tkiva), zbog čega su kroz nju vidljive krvne žilice. Prsa su obično pokrivena sitnim dlačicama (dlakavost normalna za fetus u majčinom trbuhu), a kod veće nedonošenosti njima je pokriveno i lice. Bebini udovi su dugački i tanki. Tonus mišića često je snižen zbog čega bebica leži s potpuno rastegnutim udovima (rjeđe se događa da je tonus mišića povišen kad je dijete u položaju žabice). Pupak je smješten puno niže na trbuhu i treba mu duže da zaraste no kod donešene djece.
U dječaka sjemenici nisu spušteni u mošnjice (proces spuštanja sjemenika događa se u maminom trbuhu otprilike u 7. mjesecu trudnoće), a kod djevojčica se zamjećuju nerazvijene velike usne. Glas nedonoščeta je piskutav jer ni glasnice nisu završile svoj razvoj.
Izostajanje refleksa hvatanja i sisanja (prvi instinkti važni za preživljavanje novorođenčeta u vanjskome svijetu) zbog nerazvijenih mišića vrlo su snažni znakovi da dijete bez zamjene za majčinu posteljicu – inkubator s aparatima za održavanje vitalnih funkcija – kao i stručne pomoći neonatologa i pedijatara neće moči samo preživjeti.
www.roditelji.hr