Hrana koju jedemo vrlo često ima veliki učinak na naše raspoloženje. Kada smo gladni, obično smo i nervozni. Sa druge strane prejedanje ne samo da se loše odražava na figuru nego i na psihičko stanje, osjećaj krivnje pa čak i tuge. Ipak, za mnoge sastojke iz hrane se zna da mogu poboljšati ili pogoršati raspoloženje.
Šećeri djeluju raličito na mozak. Jednostavni šećeri koji se nalaze u slatkišima veoma brzo ulaze u krvotok te izazivaju jako lučenje inzulina, kako bi šećer dospio u ćelije. Posljedica toga je naglo sniženje šećera u krvi pri čemu dolazi od stanja tzv. hipoglikemije pri čemu se osoba osjeća razdražljivo, nervozno, pospano a koncentracija slabi. Sa druge strane složeni ugljikohidrati imaju nizak glikemijski indeks, sporije ulaze u krvotok i ne izazivaju naglo lučenje inzulina. Glukoza iz krvi polako prelazi u ćelije a osjećaj sitosti traje mnogo duže. Zato postoji opšta preporuka da je najbolja hrana za mozak voće, cjelovite žitarice, povrće i leguminoze te mliječni proizvodi. Pri tome treba znati da je bolje svakako pojesti cijelo voće nego voćni sok. Ipak, svježi voćni sok je u svakom slučaju bolji izbor nego industrijski u koji se vrlo često dodaje šećer.
Ono što je mnogima poznato je svakako i stimulativno djelovanje kofeina iz kafe i čaja. Pri tome je jako bitno znati da se ovaj pozitivan učinak može ostvariti samo ukoliko se ne pretjeruje sa dozom. U suprotnom dolazi do štetnog djelovanja, razdražljivosti i nervoze.
Vitamini B kopleksa imaju pozitivan uticaj na zdravlje nervnog sistema. Prije svega to je folna kiselina koje ima jako mnogo u zelenom lisnatom povrću. Nedostatak folne kiseline izaziva pad serotonina (tzv. hormon sreće) pa samim tim može doći do pada raspoloženja. Umjereno jedenje ljutih paprika takođe poboljšava raspoloženje. Naime, one sadrže kapsaicin koji potiče lučenje endorfina koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Naravno ne treba zaboraviti niti čokoladu. Zbog sadržaja teobromina, feniletilamina, triptofana i kofeina potiče lučenje ednorfina i stvaranja osjećaja ugode. Slična situacija je i prilikom jedenja banana i piletine. Svakako je potrebno paziti i na dovoljan unos željeza. Anemije vrlo često izazivaju slabiju oksigenaciju ćelije pa samim tim i mozga pa se anemične osobe osjećaju umorno i pospano. Za zdravlje moždanih ćelija jako su bitne omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribama sjevernog mora i sardinama. Razne sjemenke, bademi i tofu, sadrže veće količine tirozina koji je neophodan u sintezi dopamina i drugih neutrotransmitera povezanim sa dobrim raspoloženjem. Alkohol takođe usporava rad moždanih ćelija i doprinosi nastanku depresivnosti.
Dakle, pored dovoljno sna, opuštanja i smijeha, za dobro raspoloženje korisno je jesti sve ove namirnice koje sam nabrojala ali i izbjegavati slatkiše, „brzu hranu“, industrijske sokove, te piti dovoljno vode.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.