Da li bebe koje se doje manje oboljevaju?
Da, definitivno. Dojenje štiti od čestih infekcija, posebno proliva (dijareje) i bolesti respiratornih organa. Čak i u najboljim higijenskim uslovima bebe koje se hrane vještačkom hranom su 5 puta podložnije dijareji. Dojenje smanjuje mogućnost da beba dobije infekciju urinarnog trakta, što može dovesti do bolesti bubrega ili ušnu infekciju koja može dovesti do gubitka sluha. Ali moja drugarica je dojila dijete, a ono se ipak razboljelo. Naravno, neke bebe koje su dojene dobijaju infekcije, ali u većini slučajeva to nisu neke jake infekcije. Ne zaboravite da što je beba osetljivija i slabija to joj je više potrebno majčino mlijeko.
Znači dojenje je kao lijek?
Da, dojenje sprječava razvoj bolesti u kasnijem dobu. Dojenje umanjuje rizik razvoja dječijeg dijabetesa (šećerne bolesti). Dojenje na zahtjev djeteta može da odloži alergije kao što su astma ili ekcem. Djeca koja su dojena imaju bolju inteligenciju. To je naročito izraženo kod nedonoščadi koja su dobijala samo majčino mljeko. Bebe koje su dojene imaju mnogo bolji imunitet. Studije pokazuju da dojenje smanjuje mogućnost formiranja loših zuba, lošeg vida, nekih dečijih kancera, povišenog krvnog pritiska i nekih srčanih oboljenja kasnije u životu. Neka proučavanja pokazuju da što duže žena doji svoje dete smanjuje se mogućnost za tumor na jajnicima i rak dojke u premenopauzi i za oboljenja kostiju (osteoporosis) i za prelome kuka u starosti. Majkama dijabetičarima je potrebno manje insulina za vreme dok doje svoje bebe.
Dojenje štiti od:
Proliva
Infekcija organa za disanje
Infekcija mokraćnih puteva
Infekcija srednjeg uha
Šećerne bolesti
Astme, alergija i ekcema
Stres i dojenje
Ljudi kažu da usljed stresa prestaje stvaranje mlijeka, kako je onda moguće dojenje za vrijeme stresnih situacija?
Osim u poslednje vrijeme, kada su mnoge žene dovele pod sumnju svoju mogućnost da doje, majke su vjekovima dojenjem hranile svoju djecu za vrijeme gladi i ratova i na taj način spašavale njihove živote. Naravno da u sredinama gde preovladava hranjenje na flašicu i gde je smanjeno samopouzdanje žene da može da doji, stvaranje mlijeka je još više smanjeno u stresnim situacijama. Oni koji su trebali da im pruže pomoć nisu shvatili da se nuđenjem vještačkog mlijeka i flašica uništava samopouzdanje majki, što onemogućuje bebe da sisanjem stimulišu lučenje mlijeka. Tako se samo uvećava rizik od mnogih bolesti.
Ako razumijete kako funkcioniše tijelo žene uprkos stresu, onda možete da pomognete i sebi i drugima da se nose sa teškim situacijama. Stres nema nikakvog uticaja na hormon koji luči mlijeko (prolaktin), ali može da ima privremeni uticaj na hormon koji pomaže mlijeku da poteče (oksitocin). Privremeno zaustavljanje ovog refleksa je koristan biološki mehanizam koji sprječava da mlijeko samo poteče (iscuri), i tako se izgubi u teškim trenucima. Stres je uvek bio sastavni dio ljudskog života. Da je stres ugrozio (prekinuo) dojenje ljudski rod se nikada ne bi razvijao. Zamislite situaciju iz praistorije kada su majke često bježale sa svojim djetetom od divljih životinja. Za njih je bilo vrlo bitno da im mlijeko prestane teći (ne iscuri) dok trče. Ali čim bi majka sa svojim čedom stigla do skloništa mlijeko bi ponovo poteklo.
Mi znamo da su znaci straha: suha usta, ubrzani rad srca, hladna stopala i drhtanje. Ovi znaci oslabe posle nekog vremena čak i ako se uzrok straha nastavi. Isto se dešava sa oksitocinom: tok mlijeka može prestatii na kratko kada ste u baš velikom šoku, ali i ako uzrok šoka potraje, mlijeko će teći sve dok prinosite svoju bebu da doji. Sistem za lučenje mlijeka je vrlo izdržljiv. Refleks lučenja oksitocina je jako osetljiv: može da prestane privremeno, ali se jako brzo ponovo oslobađa. Svima nam je potreban komfor i utjeha za vreme stresnih situacija.
Zamolite nekoga da vam nježno izmasira leđa. Ovo može da pomogne oslobađanju oksitocina, što će uz pomoć bebinog sisanja, biti dovoljan stimulans da mlijeko ponovo poteče. Kada dojite i vi i vaše dijete osjećate nježnost zbog bliskog kontakta. To vašoj bebi daje sigurnost i sprečava emocionalne i psihičke traume koje se mogu javiti u stresnim situacijama. Hormoni koji se aktiviraju tokom dojenja pomažu majkama da se osjećaju mirnije i sigurnije.
Najvažnija stvar koju moraju da upamte ljekari, vaša porodica i prijatelji je da samo par minuta utjehe i podsticanja samopouzdanja može da utiče na to da mlijeko ponovo krene i da zaštiti zdravlje bebe.
