Visok je kao njegov otac“; „Ima smeđe oči kao njen otac“; „Osmijeh je naslijedio od tate.
Ovo je samo nekoliko stvari koje čujete kako ljudi govore o djeci i naslijeđenim osobinama koje djeca dobijaju od svojih očeva.
Bilo da se radi o fizičkim osobinama poput kose ili boje očiju, ili o karakteristikama ličnosti, roditelji uvijek traže koje osobine njihovog dječaka ili djevojčice liče na njihove.
Ove 3 fizičke osobine bebe najprije naslijeđuju od očeva:
1. Visina
Ako je otac visok, da li to znači da će beba biti visoka? Fizičke karakteristike i fizički izgled u cjelini su u velikoj mjeri pristrasni prema očevim genima, a ne prema genima majke. Na vašu visinu utiče genetika vaših roditelja, ali to nije tako jednostavno – ne mora da znači da ćete biti visoki ako su to vaši roditelji.
Postoji najmanje 700 genetskih varijacija koje su odgovorne za određivanje visine. Iako ova osobina potiče i od maminih i od tatinih gena, postoje dokazi koji pokazuju da tatini geni igraju veću ulogu u određenu visine. Istraživači gledaju na faktor rasta sličan insulinu (IGF protein) kada govore o visini. Ovo je genetska osobina koja je odgovorna za podsticanje rasta.
Ženski geni imaju kontradiktorni receptor koji se zove IGF2R.
2. Očev osmijeh
Iako manje ozbiljna, djeca mogu biti izložena povećanom riziku od razvoja problema sa zubima ako se njihov otac suočavao sa određenim stomatološkim problemima. Veličina zuba, veličina vilice i oblik zuba su genetski, a djeca mogu naslijediti ove karakteristike od bilo kog roditelja, prema istraživanju objavljenom u Američkom časopisu za fizičku antropologiju.
Međutim, postoji značajna mogućnost da očevi prenesu ove osobine na svoju djecu. Ovo je vjerovatno rezultat genetske dominacije, gdje geni koje je prenio otac imaju tendenciju da budu aktivniji od istog gena od majke.
Ovo može biti slučaj kada je u pitanju genetika povezana sa veličinom vilice, što može dovesti do prenatrpanosti zuba ili karijesa zbog meke gleđi.
3. Skladištenje masti i gojaznost
Naša tijela sadrže dvije različite vrste masti. Mi koristimo smeđu mast kao izvor energije, ali bijela mast se skladišti u našem tijelu, tako da previše može da izazove zdravstvene probleme kao što su gojaznost i srčana oboljenja.
Istraživači (Schmidt et al.2018) su pokazali da je količina smeđe masti koju proizvodite naslijeđena od vaše majke, dok je skladištenje bokele masti nasleđeno od vašeg oca.
To znači da je veća vjerovatnoća da će tatini geni doprinjeti skladištenju masti. Međutim, kao i kod mnogih osobina, faktori životne sredine igraju veliku ulogu, tako da tata sa prekomjernom težinom ne znači nužno istu sudbinu za bebu u budućnosti.
Naš način života igra veliku ulogu u zdravlju i izgledu, bez obzira koje gene smo nasledili od roditelja.
Izvor: hayat.ba