Tokom trudnoće jedna od ključnih stvari koja je ženinom tijelu potrebna je folna kiselina. Ona je zapravo sintetički oblik vitamina B9. Upravo je ovaj spoj zaslužan za sprječavanje nastanka brojnih anomalija na bebinom tijelu, uključujući i bolesti koje zahvaćaju leđnu moždinu te sam mozak. Dakle, folna kiselina sprječava kongenitalne malformacije fetusa, uključujući oštećenje neuralne cijevi, do kojeg dolazi u prvih nekoliko tjedana trudnoće, a rezultira malformacijama kralježnice, lobanje i mozga.
Mnoga istraživanja na ovom području pokazala su kako se unošenjem dovoljne količine folne kiseline u organizam, šanse za razvoj neke od bolesti kod bebice smanjuju za čak 70 posto. Uz to, preporučuje se uzimanje folne kiseline i prije same trudnoće, jer će već tada njeno djelovanje umanjiti šansu za kasniji razvoj neke od bolesti.
Kritično razdoblje je između 21 i 27 dana gestacije, pa se preporučuje, dnevni unos od 400 µg za cijelo vrijeme reproduktivnog razdoblja. Rizik od toksičnosti je nizak, jer je folna kiselina topljiva u vodi i uklanja se putem urina, višak izmokravamo, ali je potreban oprez kod visokog unosa i to sintetski dobivene folne kiseline.
U kojim namirnicama ima folata?
Folna kiselina prvi je put izolirana iz listova špinata šezdesetih godina prošlog stoljeća, a ime joj dolazi od latinske riječi folium što znači list. Lisnato zeleno povrće izvrstan je izvor folata, naročito tamnozeleni listovi špinata, kelja ili blitve. Pojednostavljeno, što su listovi tamniji to više folata sadrže u sebi. Ostale namirnice bogate folatima su brokula, grah, grašak,narandže, pšenica, orasi i jetra. Određene vrste hljeba i žitarica poput žitnih pahuljica obogaćeni su folatima tokom pripreme, što je napisano u deklaraciji.
Važno je zapamtiti da folna kiselina ne djeluje samostalno, već joj je potrebno međudjelovanje s ostalim prehrambenim i hranjivim tvarima, pa tako pripravci folata ne mogu sami za sebe održati nisku razinu homocisteina u krvi. Kao primjer navodimo da tijelu treba pripravak vitamina B6 i B12 koji će zajedno s folnom kiselinom održavati nisku razinu homocisteina. To je razlog što je hrana najbolji i najvredniji izvor B vitamina, uključujući i folnu kiselinu.
Posljedice neunošenja folne kiseline
Nedostatak folne kiseline može da izazove problem sa kičmom i lobanjom bebe – “defekt neuralne cijevi”, koji dovodi do smrti ili teškog invaliditeta djeteta. Pored nedostatka folne kiseline postoje i drugi faktori koji mogu da utiču na stvaranje defekta neuralne cijevi, na koje treba obratiti pažnju i naznačiti vašem ljekaru: postojanje defekta neuralne cijevi u porodici, prethodna trudnoća sa defektom neuralne cevi, korišćenje nekih antiepileptika, korišćenje vrućih kupki u ranoj trudnoći, visoka tjelesna temperatura, groznica u ranoj trudnoći, dijabetes majke i velika gojaznost. Upravo smanjivanje rizika od ovog problema je razlog zašto je potrebno da i prije začeća unosite folnu kiselinu. Znakovi na koje tijelo pokazuje njen nedostatak često su vrlo suptilni i mogu se povezati s više stanja. To mogu biti pojava anemije, gubitak apetita kao i općenita slabost tijela. Sve to može biti popraćeno i glavoboljama, osjetljivošću kože ili pak nejednakim otkucajima srca.
Često se događa da kod minimalnog nedostatka folne kiseline u organizmu izostanu bilo kakvi simptomi.
Izvor: www.plavapoliklinika.ba
