Uzroci proliva kod djece su brojni. Među najčešće spadaju infekcije crijevnim virusima i bakterijama. Bez obzira da li se radi o infekciji ili drugom uzroku, proliv može da ugrozi zdravlje novorođenčeta, i to brže i ozbiljnije nego zdravlje starijeg djeteta. Često se dešava da najprije starije dijete ima proliv, pa se on poslije izvjesnog vremena javlja i kod mlađeg djeteta (novorođenčeta).
Kada je reč o učešću roditelja u proceni proliva svoje bebe, treba znati sledeće činjenice:
1. Beba normalno ima različitu učestalost stolica u toku dana (moguće je poslije svakog obroka, sve do jednom na nekoliko dana).
2. Stolica bebe je nešto tečnija nego stolica starijeg djeteta. Problem u procjeni imaju uglavnom roditelji sa prvim djetetom, ali i oni posle kraćeg vremena stiču iskustvo da razlikuju «normalnu» od tečne stolice.
3. Promjena boje stolice od zlatno žute u zelenu nije događaj koji treba da zabrinjava. Stolica može da bude zelena zbog promjene bakterijske flore i bez proliva, ili se radi o takozvanim stolicama gladi – kada dijete unosi manje mlijeka. Međutim, stolica ne bi smjela da bude crna, ili sa primjesama krvi – tada bebu treba odmah odnijeti na pregled.
4. Ako su roditelji procijenili da beba ima proliv, najvažnije je ustanoviti da li su stolice obilne i vrlo česte. Ponekad ritam stolica ostaje isti kao i prije proliva, recimo poslije svakog obroka, ali je količina izgubljene tečnosti tolika da prevazilazi unijetu količinu u toku dana (prije svega mlijeko, a između obroka čaj).
5. Proliv novorođenčeta je apsolutni razlog da se beba odnese na pregled kod pedijatra. Samo pedijatar može da obavi kompletan pregled. Roditelji ne treba da obavljaju pregled, ali treba da primijete sljedeće: da li beba prihvata redovne obroke ili ih odbija, da li je dobro raspoložena ili je apatična i klonula, da li češće plače – što može da znači da ima bolne senzacije (osećaje), da li piški u manjim količinama nego prije proliva, da li možda ima povišenu temperaturu…
6. Pre nego što se stigne na pregled, najvažnije je održati – ako je moguće, normalan ritam dojenja i ponuditi čaj za bebe. Ne treba primjenjivati nikakve druge terapijske mjere prije odlaska kod pedijatra.
Pregled pedijatra
Pedijatar će pregledom ustanoviti opšte stanje bebe i stepen dehidriranosti. Pored kliničkih znakova, od značaja će biti i mjerenje tjelesne mase, koja je kod ozbiljnijeg proliva obično u znatnom padu. Potrebno je i nekoliko biohemijskih analiza (natrijum, kalijum, kiselost unutrašnje sredine) – kako bi se moglo procijeniti da li će beba nadalje da se bolnički liječi, ili će biti na kućnom tretmanu. Razlozi za prijem u bolnicu su: loše opšte stanje, umjerena ili teška dehidracija sa znatno poremećenim biohemijskim analizama, kao i povišena tjelesna temperatura. Ako je beba lakše dehidrirana, a sprovedene analize su u granici normale, nastaviće se kućni tretman – koji podrazumeva, prije svega, redovne obroke (podoj ili vještačko mlijeko) i dodatni unos (po želji) posebnih rastvora koji sadrže minerale i šećer u odgovarajućoj količini. Mogu se dodati kapsule iz grupe probiotika, a u slučaju prisutnih naslaga kandide u ustima – primjenjuje se odgovarajući sirup.
Za svaku bebu koja je upućena na kućni tretman nakon dijagnostikovanja proliva, obavezni su kontrolni pregledi, koji mogu da budu svakodnevni ili na dva, tri dana od prvog pregleda. Na taj način se provjerava da li se proliv postepeno povlači ili se intenzivira, što može da bude razlog za naknadnu odluku o bolničkom liječenju. Ukoliko se stolice normalizuju, na jednom od kontrolnih pregleda se konstatuje potpun oporavak i zaključuje da je beba ozdravila.
Hronični proliv
Nekada može da se javi proliv kod koga stolice nisu jasno tečnije, a takvo stanje traje preko dijve nedjelje. Samo pregled pedijatra može da razriješi sumnje da li beba zaista ima proliv. Bez obzira na izgled stolice, najvažniji pokazatelj kojim će se poslužiti pedijatar je napredovanje u tjelesnoj masi. Normalno napredovanje iznosi 150-250 grama nedjeljno, odnosno 500 do 1000 grama u toku prvog mjeseca života. Slabije napredovanje jasno ukazuje da se radi o prolivu, za koji treba sprovesti dijagnostiku i odgovarajući tretman. Iako je alergija u novorođenačkom uzrastu rijeđa, ako postoji – u ishranu se uvode posebne vrste mlijeka. U takvoj situaciji je najvažnije da pedijatar odredi koje će se mlijeko davati bebi.
Prevencija infektivnog proliva kod novorođenčeta
Iako je moguć tokom cijele godine, infektivni proliv se nešto češće javlja u ljetnjim mjesecima. Ova najčešća vrsta proliva može na novorođenče da se prenese jedino sa druge osobe, a do toga dolazi ukoliko higijenske mjere nisu adekvatne. U tom smislu, najvažnije je pridržavati se standardnog pranja ruku prije nego što se priđe bebi. Sva oprema (flašice, prekrivači, odjeća, igračke, itd.) treba da bude čista, odnosno da se redovno pere. Ne preporučuje se prisustvo na velikim skupovima, kada je teško kontrolisati svaki kontakt sa bebom.
Posebno se naglašava važnost higijene starijeg brata ili sestre koji se druže sa bebom. Ako starije dijete ima znake infekcije, potrebno je ograničiti njegov kontakt sa bebom dok ne ozdravi. Kada neko od roditelja ima proliv, treba da održava higijenu, i po mogućnosti njegu bebe prepusti drugom roditelju. Ako majka ima proliv i doji, trebalo bi najprije da ode na pregled, da bi se nakon toga donijela odluka da li će nastaviti da doji. Najčešća je situacija da majka nastavlja da doji, ali uz stroge higijenske mjere (pranje ruku, češće kupanje, maska za usta i nos). Ukoliko se primjenjuju ove mjere, mogućnost da beba dobije infektivni proliv je minimalna.
Izvor: mojpedijatar.rs
