Vrlo često se susrećem sa pitanjem da li je dobro uzimati dodatke prehrani, koliko često, koje odabrati i sl. Prije svega treba znati šta su dodaci prehrani.
Dodaci prehrani su koncentrati hranjivih sastojaka ili drugih sastojaka s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama koji imaju svrhu da potpomognu unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani i da nadopune prehranu tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini, a sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje potrošača. Na taj se način povećava opća otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje te pomaže u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma i njegovih dijelova.
Oni ni u kojem slučaju ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. S druge strane, neki nutrijenti imaju preventivno djelovanje tek kada se unose u količinama koje je teško osigurati hranom, naročito u savremenom načinu života. Iz tog razloga, vrlo često se javlja potreba za dodatnim unosom nutrijenata putem dodataka prehrani. Naročito su popularni u poslednjih 10 godina zbog mnogih znanstvenih studija koje su potvrdile da pravilna prehrana i adekvatan unos mikro i makro nutrijenata mogu optimizirati zdravlje ali i spriječiti mnoge bolesti, uključujući maligna oboljenja, srčane bolesti i sl.
Šta sve spada u dodatke prehrani?
Hranjivi sastojci i druge tvari u ovim proizvodima su vitamini i minerali, bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline, celuloza, pivski kvasac, inulin, lecitin, glukomanan, bilje i ljekovito bilje i njihovi ekstrakti ili koncentrati, zaštitna sredstva biljnog porijekla (bioflavonoidi, karotenoidi, izoflavoni, glukozinolati), prirodni enzimi i koenzimi, žive kulture mikroorganizama, organska tkiva, metaboliti žlijezda i druge tvari. Dodaci prehrani su i pčelinji proizvodi i njihove mješavine s dodacima ljekovitog bilja. Dodaci prehrani mogu se stavljati u promet u različitim oblicima (tablete, kapsule, prašci, bar pločice, čajevi, kapi, sirupi i slično), a na deklaraciji moraju nositi oznaku – „dodatak prehrani“.
Kad i kako uzeti dodatke prehrani?
Dodaci prehrani se danas uzimaju od početka života, pa se tako nerijetko preporučuju i kod djece. Naime, djeca vrlo često izbjegavaju određenu vrstu hrane pa time i ne unose dovoljno potrebnih hranjivih i zaštitnih materija. Iz tog razloga se osim vitamina i minerala posebno pripremljenih za djecu, preporučuje unos ribljeg ulja kao dobar izvor nezasićenih (omega) masnih kiselina, koje su jako važne za dobar i puni razvoj mozga i oka. Potrebno je uvesti i dovoljnu količinu kalcija u obliku dodataka prehrani, naročito ako dijete izbjegava mliječne proizvode.
Kalcijum je neophodan za normalan rast i razvoj kostiju i zuba, pa se njegova veća količina (i do 50% u odnosu na period prije adolescencije) preporučuje za adolescente. Zbog intenzivnog rasta i razvoja tokom ovom životnog perioda, osim kalcija, preporučuje se kao dodatak prehrani uvesti željezo i vitamin D. U odrasloj životnoj dobi, uzimanje dodataka prehrani zavisi od načina života i načina prehrane. Obično se preporučuje uzeti vitamine i minerale kao obavezne dodatke prehrani te po potrebi uvoditi antioksidanse kako bi se usporio proces starenja.
Posebna pažnja se pridaje uzimanju dodataka prehrani tokom trudnoće. Preporučuje se obavezno uzimanje folne kiseline, više željeza, vitamina B grupe, kalcija itd. Kako je jako teško unijeti dovoljne količine putem hrane, nerijetko se preporučuju posebno formulisani dodaci prehrani za trudnice. U trećoj životnoj dobi, energetski unos je niži, ali bi unos mikronutrijenata trebao biti jednak unosu osoba zrele dobi. Iz tog razloga su osobe starije dobi podložnije deficitu nekih nutijenata što dodatno pogoršava određena kronična stanja ili bolesti. Preporuke su uključiti u prehranu dodatne količine kalcija, vitamina D i vitamina B12.
Veliki značaj pridaje se i povišenom unosu antioksidansa, odnosno vitamina A, C i E, boraca protiv slobodnih radikala. Potrebno je naglasiti, da bez obzira kojoj starosnoj kategoriji da pripadate, da ne treba prekoračiti preporučene doze i da je potrebno pridržavati se uputstava koje se nalaze na deklaraciji ovih proizvoda.
Izvor/piše: nutricionizam.ba
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.