Vaša beba polako prerasta fazu sjedenja, puzanja i spremna je za prve korake?
U ovom periodu, piše Jelena Kovinčić, diplomirani vaspitač, za devetmeseci.net svi roditelji vode računa o obući i pažljivo biraju modele sa što većim brojem dobrih osobina. To je najvažniji period za formiranje stopala bebe, stoga mu posvećujemo veliku pažnju.
U tom spoju ogromne ljubavi prema bebi i brige da ne učinimo nešto pogrešno u odabiru obuće, mi roditelji, često zaboravljamo da se za ovu situaciju već pobrinula – PRIRODA.
Od rođenja pa do perioda prohodavanja, bebina stopala se prirodno oblažu masnim naslagama, koje imaju ulogu zaštite mišića i kostiju stopala. Te masne naslage, koje bebine nogice čine veoma simpatičnima, pomažu joj da prohoda tako što omekšavaju svaki dodir nježnog bebinog stopala i podloge po kojoj hoda.
Zahvaljujući ovim dobrodošlim naslagama, beba ima osjećaj da „hoda po oblacima“, i taj osjećaj je oslobađa straha od novih pokušaja samostalnog koračanja.
Takođe, i ostale masne naslage po drugim dijelovima tijela bebe (ruke, noge…) imaju tu istu ulogu: da zaštite prvenstveno mišiće i kosti, ali i unutrašnje organe bebe, u periodu najintenzivnijeg perioda razvoja.
Šta se dešava kada obuvamo bebu koja uči da hoda?
Beba, koja još nije svesna uloge mnogih stvari koje je okružuju, pa samim tim ni obuće, sve što ima na nogicama doživljava kao strano tijelo.
To “strano tijelo” joj smeta da slobodno pomjera stopala i noge, do određene mjere je sputava i čini da beba mora prilagoditi svoj hod obući. Neke bebe to rade uspješnije a neke manje uspješno.
Da li vam se desilo da vaša beba stalno izuva obuću, stavlja je u usta, neće da hoda kada je obuvena ili plače čim krenete s obuvanjem?
To su upravo te situacije, na koje pojedina djeca reaguju emotivnije u odnosu na drugu djecu.
Redovno obuvanje bebe koja prohodava, potiskuje i stavlja u drugi plan ulogu masnih naslaga na stopalima, koja se u ovom slučaju duže zadržavaju, jer se nisu „potrošile hodajući“. Naravno, one će nestati, ali sporije nego što bi to bio slučaj da su aktivno služile u periodu prohodavanja.
Stoga, evo nekoliko mudrosti prirode na koje često zaboravljamo:
1.Pustite bebu da prohoda bosa.
Omogućite prirodan način koji će pomoći i ubrzati ovo učenje. Beba će biti ohrabrena za hodanje ako bude što češće bosa ili u čarapicama koje se ne kližu.
2.Ne brinite što beba u toku prohodavanja može ponekad da padne
Da, u toku učenja hodanja, bebe često padaju.
I često bez ikakvih posljedica i plakanja.
Više se tih padova plaše roditelji nego bebe. A jedan od razloga zašto bebe dobro podnose prve padove jesu upravo masne naslage na nogicama i cijelom tijelu, koje služe kao najbolja prirodna zaštita u ovom periodu.
Bose nogice će omogućiti i učenje ravnoteže, koja će se kasnije samo usavršavati.
3.Dozvolite vašoj bebi da bude bosa u prirodi
Dodir bebinih stopala sa travom, zemljom, pijeskom je od neprocjenjive vrijednosti. Prvenstveno za pravilan razvoj stopala ali i za sticanje brojnih iskustava o prirodi. Također, i nakon prohodavanja, tokom cijelog djetinjstva, dozvolite djetetu da što više hoda boso kada god to vremenske prilike dozvoljavaju, kad god je to moguće i prihvatljivo.
Naravno, u brojnim šetnjama i drugim situacijama, razne vrste cipelica, patikica, sandalica i ostalih vrsta obuće su veoma dobrodošle. Da čuvaju ono što smo pravilno, na prirodan način stvorili.