U obraćanjima zdravstvenih radnika i zvaničnika Civilne zaštite, a vezi sa aktuelnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom, često se ističe da nema mjesta za paniku, ali ima za oprez.
Šta sve podrazumjeva oprez, odnosno ispravno ponašanje u datoj situaciji, u smislu zaštite zdravlja sebe, ali i drugih, pojašnjavaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Značaju i očuvanju mentalnog zdravlja u kriznim istuacijama treba posvetiti bitnu pažnju. Uvijek je dobro ponoviti i naglasiti upute epidemiologa – izbjegavanje kontakta, ostajanje u kući ili držanje fizičke udaljenosti u slučaju potrebnih hitnih izlazaka, često pranje ruku, oprez pri kašljanju, kihanju (postavljanje ruke, propisno odlaganje jednokratnih maramica).
– Međutim, često se zanemari podjednako važan, ako ne i opasniji faktor rizika po zdravlje nego što je to i sam virus, a to je neprekidni stres kao odgovor na datu situaciju, ističe dr. Fadil Šabović, član Kriznog operativnog štaba za zdravstveno-odgojne aktivnosti i načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Šta se sve podrazumjeva pod stresom?
Razumljivo je da se u situacijama kao što je ova pandemija, posebno u početnoj fazi, o ovom faktoru rizika manje govori, ali on zbog toga nije manje važan. Nakon faze prilagođavanja novonastaloj situaciji, on traži našu punu pažnju i ispravan stav jednako kao i predložene socijalne i higijenske mjere.
– Stres slabi odbrambene snage organizma (imunitet sistema) i time uveliko doprinosi razvoju bolesti i dodatno je (nekad i fatalno) komplicira. Reduciranje stresa od vitalne je važnosti za nesmetan rad organizma i kada se pojavi treba ga prepoznati i adekvatno tretirati, navodi dr. Šabović.
Zbog toga stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ukratko pojašnjavaju šta je sve stres i kako utiče na funkcioniranje organizma, odnosno kako se zaštiti od njegovog štetnog djelovanja.
Stres se javlja se kao reakcija na određene situacije prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži. Može uticati na sve aspekte života, uključujući emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje.
Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od psihičkih problema – depresije, straha i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba.
Stres utiče i na imunitet i može uzrokovati ili pogoršati razne akutne infektivne bolesti, kao što su gripa i prehlada. Slabljenjem imunološkog sistema smanjuje se mogućnost organizma da izbacuje štetne tvari iz tijela, te povećava rizik od nastanka malignih bolesti.
Hronični stres vodi povećanom lučenju hormona kortizola, što je dugoročno izuzetno opasno za zdravlje, on povisuje krvni tlak i šanse za razvoj srčanih bolesti.
Također, posljedice stresa se ponekad mogu manifestirati na koži, uzrokujući probleme poput dermatitisa ili kod osoba sklonih alergijama u vidu napada astme i otežanog disanja.
Simptomi stresa su glavobolja, bol u prsima i mišićima, umor, otežana probava, nesanica, strah, nemir, ljutnja i bijes, depresija, prejedanje ili gubitak apetita, zloupotreba alkohola i droga, osamljivanje i slično.
Kako smanjiti stres?
Stresne situacije najčešće ne možemo izbjeći, ali možemo ublažiti našu reakciju, odnosno naučiti mehanizme borbe protiv njega.
Umanjivanju stresnih reakcija i time osnaživanju imunog sistema i održanju mentalnog i tjelesnog zdravlja mogu pomoći odmor i kvalitetan san, koji snažno doprinose oporavku čitavog organizma, slušanje opuštajuće muzike koje izaziva pozitivne emocije i značajno snižava nivo kortizola; te da umjesto kafe konzumirate čaj koji ima umirujuće djelovanje i ibjegavati alkohol, koji pojačava stres.
Lagana tjelesna vježba djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde, koje su odgovorne za sintezu hormona stresa, a ako je moguć, boravak na suncu, u bašti ili barem na balkonu u situacijama preporučene izolacije potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”.
Pomaže i konzumacija vitamina B kompleksa koji se često nazivaju anti-stres vitaminima, a jako su važni za cjelokupno zdravlje organizma, ali i opuštanje toplom kupkom – kupajte se u miru dvadesetak minuta barem jednom sedmično kako bi ublažili stres.
Smijeh je najbolji lijek, a sasvim je dovoljno da jednu-dvije “doze” vijesti i loših informacija zamijenite humorističkim programom ili dobrim filmom. Dozirajte praćenja medija u vezi sa stanjem pandemije – dovoljno je informisati se jednom u toku dana, izabrati ozbiljan medij i pažnju posvetiti umirujućim aktivnostima koje su nabrojane.
– Također, samo nekoliko minuta pravilnog, dubokog disanja smanjuje nivo kortizola i doprinosi smirivanju nakon stresne situacije – polako udišite na nos, brojeći do pet (5), zadržite dah i brojite do tri (3), polako izdišite kroz usta opet brojeći do pet (5), te ponavljajte postupak nekoliko puta dok ne osjetite smirenje, ističe dr. Šabović.
Kako se navodi u preporukama stručnjaka Instituta, veoma je važno u ovoj situaciji, ovladavanjem tehnika umanjenja stresa, “ovladati sobom” i tako biti dobar primjer drugima, posebno članovima porodice, prijateljima ili radnim kolegama koji su manje otporni na faktore koji uzrokuju stres.
Pristup onima koji pokazuju izraženu anksioznost (strah) treba biti smiren, blagonaklon, pun razumijevanja i saosjećanja. Panika nije opcija, oprez jeste, poručuju iz INZ-a.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica