Ljeto – vrijeme crijevnih infekcija
Ljeto osim uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, suncu i moru, može donijeti i iznenađenja i neugodnosti. Najteže je kad su to bolesti, a gastrointestinalne tegobe infektivnog uzroka smatraju se najčešćim bolestima u ljetnom periodu. Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u ljetu upozorićemo na neke glavne karakteristike ,najčešćih uzročnika ovih bolesti, a najvažnije je svakako striktno se pridržavati pridržavati pravila lične higijene i higijene prehrane.
Bakterije napadaju ljeti
Za razliku od uzročnika gastroenteritisa zimi, do crijevnih infekcija ljeti najčešće dovode bakterijski uzročnici. To se prvenstveno odnosi na bakterije iz roda Salmonella koje pronalazimo diljem svijeta u ljudima, životinjama i okolišu. Taj mikroorganizam ulazi u tijelo kroz probavni sistem, a za razvoj bolesti kod zdravih osoba je potreban velik broj kolonija, stoga infekcija obično nastaje kao rezultat masivnog unosa hrane gdje se bakterija nalazi u velikim koncentracijama.
Upravo visoke ljetne temperature predstavljaju pogodno tlo za razmnožavanje bakterija u hrani, a neke vrste hrane naročito su prikladne za njihovo širenje. To su prvenstveno proizvodi na mliječnoj bazi, kremasti kolači i drugu hrana koja sadrži nedovoljno termički obrađena jaja, zatim šlag, nedovoljno oprano voće i povrće, ali i pileće i mljeveno meso. Kontaminacija namirnica gdje se one mogu umnožavati najčešće nastaje preko prljavih ruku, uslijed loše termičke i higijenske obrade hrane te zbog neadekvatnog skladištenja. Problem nastaje i kad su namirnice porijeklom od bolesne životinje.
Još jedan važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom ljeti jest zlatni stafilokok, tj. Staphylococcus aureus. On u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe u toku pripreme hrane. Ovakav tip trovanja obično se javlja kad se pripremljeni obrok polagano hladi te se duže vremena nalazi na sobnoj temperaturi – naime, topla hrana omogućuje izvrsnu podlogu za rast zlatnom stafilokoku.
Uzročnici virusnih gastroenteritisa ljeti
Neki od uobičajenih virusa koji mogu uzrokovati “crijevne viroze” ipak su češći ljeti. Tako se u ljeto najčešće javlja infekcija norovirusima iz obitelji Caliciviridae za koje se smatra da uzrokuju čak 50 posto sindroma gastroenteritisa uzrokovanih hranom.
U uzorcima djece sa simptomima gastroenteritisa prisutne su infekcije crijevnim adenovirusima i rotavirusom, premda je njihova učestalost u ljetnom razdoblju niža u usporedbi s norovirusima. Kako se sve te virusne infekcije (a posebice one uzrokovane norovirusima) najlakše prenose u zatvorenim kolektivima, pri pojavi prvih slučajeva u školama, dječjim vrtićima, domovima, kampovima, pedijatrijskim odjelima te većim obiteljima treba odmah reagirati kako bi se spriječio nastanak epidemije. Norovirus je značajan po tome što je za razvoj infekcije potreban vrlo malen broj virusnih čestica, a u posljednje vrijeme je poznat po izazivanju epidemija gastroenteritisa na brodovima za krstarenje.
Kako se liječiti?
Simptomi infekcije salmonelom javljaju 12 do 24 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane manifestirajući se iznenadnim nastupom glavobolje, povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu oko pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem. Zbog svega navedenog često se javlja teška dehidracija, naročito kod djece. Salmonella je invazivni mikroorganizam koji se iz crijeva može krvlju širiti u druge organe, kod nekih ljudi infekcija može postati hronična, bez ikakvih uočljivih simptoma. Ti ljudi tada postaju izvor zaraze za okolinu.
Gastrointestinalni simptomi kod bolesti uzrokovane stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, već dva do tri sata nakon konzumacije zaražene hrane. Tjelesna temperatura obično nije povišena, a drugi simptomi nalikuju simptomima kod otrovanja salmonelom.
Norovirusi dovode do sličnih simptoma te uzrokuju mučninu, povraćanje, proljev i grčeve u trbuhu. Ponekad oboljele osobe imaju blažu groznicu, zimicu i tresavicu, glavobolju, bol u mišićima te se generalno osjećaju iscrpljeno. Bolest počinje iznenadno, 24 do 48 sati po ulasku virusa u organizam, premda se simptomi mogu javiti već 12 sati po ekspoziciji. Samo trajanje bolesti je kratko i rijetko kad premašuje dva dana, no virus se u stolici može izlučivati još mjesecima te na taj način predstavljati opasnost od zaraze okoline. Epidemiološka i klinička iskustva ukazuju na to da djeca količinski povraćaju više nego odrasle osobe.
Baza liječenja opisanih gastroenteritisa u većini slučajeva jest nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni čajevi i razblažene umjetne juhe) te konzumacija laganije jednostavne hrane koja ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke). Masna, teška, pržena i slatka hrana apsolutno se treba izbjegavati, kao i svi mliječni proizvodi, uz iznimku probiotičkih proizvoda. Osobe koje ne mogu primati tekućinu na usta zbog mučnine ili nekog drugog razloga (posebice mala djeca) trebaju medicinsku njegu te nadoknadu tekućine intravenskim putem. Antibiotska terapija se kod infekcije salmonelama ne preporučuje jer može produžiti bolest i uzrokovati hronično stanje, a kod virusnih gastroenteritisa ona nema nikakvog učinka.
Kako spriječiti infekciju?
Kontaminirana hrana uglavnom je normalnog izgleda, mirisa i okusa tako da se ne možemo pouzdati u naša čula okusa, mirisa. Zbog toga je ključno spriječiti bakterije da uopće uđu u hranu i da se razmnože u broju dovoljnom za razvoj infekcije. Najvažniji korak u tome jest ujedno i temelj svih javnozdravstvenih akcija – temeljito pranje ruku prije svakog jela ili rukovanja s hranom.
Voće i povrće treba dobro prati, posebno ono koje ne namjeravate kuhati, a očistiti treba i radne površine te pribor za jelo. Prerađevine od goveđeg mesa, perad i jaja treba dobro termički obraditi, a ribu pripremati svježu. Hranu bi trebalo pripremati neposredno prije konzumacije, a ohlađenu hranu kratko držati izvan frižidera. Vodu i led nepoznatog porijekla treba izbjegavati, a tokom putovanja svu hranu čuvati u čistim vrećicama ili zatvorenim posudama u prijenosnom frižideru. Adekvatna higijena i svi navedeni postupci i dalje su nam glavno oružje u borbi protiv crijevnih infekcija u ljetnom periodu.
(Izvori: D. Mardešić “Pedijatrija”, Plivazdravlje.hr)
