Lockdowni tijekom pandemije koronavirusa ostavili su psihičke posljedice kod mnogih mladih. Čak i pet godina kasnije mnogi u sve većoj mjeri pate od anksioznosti, problema s koncentracijom i depresije.
Lena danas ima 21 godinu. Nerado govori o lockdownima – poput mnogih drugih, ne želi da ju se podsjeća na pandemiju koronavirusa. Lena sada studira u južnoj Njemačkoj i oduvijek je željela postati učiteljica. No, sada više ne, kaže u razgovoru za DW. Bila je dobra učenica dok joj je škola još bila zabavna – prije pandemije.
„Korona nam je potpuno ukrala život“, kaže Lena ljutito, „nismo više mogli viđati prijatelje, svi su samo visjeli na mobitelima.“ Umjesto da, kao prije, igra odbojku u klubu preostala joj je samo „beskonačna konzumacija serija”, kaže i dodaje: “Što drugo?“ Digitalna nastava nakon nekog vremena jest profunkcionirala, ali bila je vrlo stresna. „Osim toga, škola nije samo učenje“, ogorčeno dodaje Lena. „Ionako nitko nije mario za nas! Bili smo potpuno izgubljeni!“
U međuvremenu je za nju ta naporna pandemijska faza završena. No, neki iz njezine generacije su od tada „pomalo čudni ili neugodni“, kaže.
Izolacija, usamljenost i nemoć
Većina mladih doživjela je lockdowne slično kao Lena. To potvrđuju i dugoročne studije. Mnogi mladi žalili su se da njihove brige nisu bile uzete u obzir: „Nismo bili viđeni, nismo saslušani. Naši interesi, prava i potrebe pri donošenju teških odluka tretirani su kao sporedni“, sažima reakcije mladih Sabine Andresen, predsjednica Saveza za zaštitu djece.
Dugi COVID – istraživanje dugotrajnih posljedica zaraze
„Ovdje je riječ o osjećaju usamljenosti, o nemoći, o iskustvu da si odjednom, od danas do sutra, potpuno izbačen iz svog uobičajenog svakodnevnog života i da uopće ne znaš: što mi je oduzeto? Kako mogu oblikovati svoju budućnost? A planiranje budućnosti izuzetno je važno i za mlade ljude“, naglašava Andersen.
Anksioznost, depresija i kognitivne poteškoće
Darina Falbová provela je studiju među slovačkim adolescentima o najčešćim dugoročnim simptomima lockdowna. Zatvaranje škola, ograničenja kontakata i zabrane izlaska znatno su pridonijeli porastu psihičkih problema kod mladih, izjavila je docentica na Katedri za antropologiju Sveučilišta Comenius u Bratislavi.
Među “najčešćim dugoročnim simptomima” su slabljenje pamćenja, problemi s koncentracijom, poteškoće u rješavanju problema i pronalaženju pravih riječi. Svi ti simptomi znatno su učestaliji kod žena, ističe stručnjakinja. “Česti su i fizički simptomi, poput smanjene tjelesne kondicije i glavobolja”, rekla je Darina Falbová za DW.
Druge studije pokazuju da mnogi mladi i pet godina nakon lockdowna pate od poremećaja u prehrani, anksioznosti i depresije.
Promjene životnog stila povezane s lockdownom – više vremena pred ekranima, manje tjelesne aktivnosti i problemi sa snom – također negativno utječu na mentalno i fizičko zdravlje. Žene su izvijestile i o nepravilnostima u menstrualnom ciklusu, što bi moglo biti povezano sa stresom i hormonalnim promjenama nakon COVID-a 19, dodaje Falbová.
Dodatno opterećenje za ionako pogođene stresom
Psihički problemi su ionako rašireni u ovoj dobnoj skupini. Školski pritisak, društvene mreže, strah od klimatskih promjena i ekonomska nesigurnost doveli su do porasta stopa depresije i anksioznosti među mladima. No, pandemija je dodatno pogoršala postojeće poremećaje i donijela nove simptome. Studije su pokazale da su anksioznost, depresija i kognitivne poteškoće kod mladih znatno porasle, ističe slovačka antropologinja.
Usamljenost, anksioznost, depresija – tek se sada sagledavaju posljedice lockdowna za mladeUsamljenost, anksioznost, depresija – tek se sada sagledavaju posljedice lockdowna za mlade
Usamljenost, anksioznost, depresija – tek se sada sagledavaju posljedice lockdowna za mladeFoto: Wolfram Steinberg/dpa/picture alliance
Tijekom i nakon pandemije, brige i problemi mladih često nisu bili shvaćeni dovoljno ozbiljno. Mladi su bili manje u fokusu jer se smatralo da imaju “niži rizik od teškog oblika COVID-a”, dok su širi učinci na njihovo mentalno zdravlje, obrazovanje i dugoročni razvoj ostali zanemareni, naglašava Falbová, voditeljica studije.
Koje pouke možemo izvući za sljedeću pandemiju?
Znanstvena, društvena i politička valorizacija pandemijskih mjera još nije u potpunosti završena, no iz današnje perspektive neke lockdown mjere bile su pretjerane.
“Pandemija COVID-a 19 pokazala nam je da, iako je zaštita javnog zdravlja ključna, dugoročne posljedice za mladu generaciju često su bile zanemarene. Jedna od najvažnijih pouka jest da bi mentalno zdravlje trebalo biti jednako važno kao i fizičko”, ističe Falbová.
Ako dođe do nove pandemije, recimo uzrokovane opasnim zoonozama ili ptičjom gripom, društvo i političari morali bi primijeniti uravnoteženiji i promišljeniji pristup prema djeci i mladima, kaže Falbová. “U budućim zdravstvenim krizama donositelji političkih odluka moraju pronaći načine kako omogućiti sigurne socijalne kontakte – bilo kroz aktivnosti na otvorenom, grupe za samopomoć ili pažljivo osmišljene zajedničke programe.”
izvor: dw.com