Ako ste pod stresom i primijetili ste neke od simptoma koje ćemo navesti, možda ste na samom izmaku snaga…
“Slom živaca nije medicinski izraz za mentalnu bolest, već svatko ima neku svoju ideju što taj izraz znači. Iako nema precizne definicije, opisuje osjećaj silnog i stalnog stresa, kada se osjećate da ste došli do granice izdržljivosti“ pojašnjava neurolog i psihijatar David A. Merrill iz Kalifornije.
Osjećaj da ste pred slomom živaca ipak može biti simptom da nešto nije u redu s mentalnom slikom pa je pametno odmah potražiti pomoć liječnika, dodaje, a sve zbog toga kako biste mogli živjeti normalan život.
Razgovarajte o simptomima kako biste odmah mogli dobiti pomoć i što se prije vratiti normalnom životu. Ovo su signali koji bi mogli otkriti da je vrijeme za promjene.
1. NE MOŽETE SE KONCENTRIRATI
Ukratko, stres može ubrzati rad mozga otpuštajući hormone koje jačaju memoriju i poboljšavaju koncentraciju, ali ako se radi o dugoročnom, kroničnom stresu, teško je blokirati vanjske podražaje, što sigurno utječe na fokus. U ekstremnim slučajevima, velika količina stresa može uzrokovati nakupljanje hormona stresa i tako dovesti do gubitka pamćenja, prema studiji objavljenoj u magazinu American Journal of Psychiatry.
2. STALNO STE GLADNI I STALNO JEDETE
Stres djeluje i na otpuštanje adrenalina, koji će mišiće napuniti energijom kao odgovor na trenutno stanje kada ste spremni za borbu ili bježanje.
Jednom kada se on potroši, kortizol tijelu govori da nadoknadi izgubljenu energiju hranom, pojašnjava dr. Merrill. Problem nastaje kada ste pod stresom, a ne trošite energiju na fizički napor, pojesti čete više nego trebate. Namirnice za kojima se u tim situacijama najčešće poseže su upravo one koje imaju puno masnoća i šećera i pružaju trenutni osjećaj zadovoljstva.
3. GRČEVI U TRBUHU KOJI NE PROLAZE
Ponekad se stres i anksioznost mogu manifestirati kao bol u trbuhu ili grčevi, pojasnio je dr. Merrill, ali ako primijetite simptome poput zatvora, nadutosti i proljeva može se raditi i o sindromu iritabilnog crijeva, za kojega je nedavno dokazano da je povezan sa stresom.
Prema pisanju stručnog magazina Anxiety and Depression Association of America, otprilike je 50 do 90 posto slučajeva ovog stanja povezano s mentalnim stanjima poput anksioznosti ili depresije. Ako mislite da je upravo to vaš problem porazgovarajte s liječnikom oko načina liječenja kako biste izbjegli „slom živaca“.
4. NIJE VAM VAŽNO KAKO IZGLEDATE
„Nebriga o sebi je jasan znak da nešto nije u redu“, navodi liječnik. Preskakanje osobe higijene svakog dana, poput tuširanja i pranja zubi ili pak promjena ponašanja u vidu nezainteresiranosti za stvari koje su vam bile jako važne mogu biti signal da imate epizodu depresije ili emocionalnog sloma. Stres utječe na tijelo i um, vodi do potpune nezainteresiranosti za sve što vas je nekada činilo sretnim. Razgovor sa stručnjakom će biti od velike pomoći.
5. UVIJEK ZAUZIMATE OBRAMBENI STAV
Jeste li ikada pogledali nekoga i pomislili kako osoba izgleda kao da je u depresiji? Puno toga o tome kako se osjećamo odajemo i svojim stavom, neverbalnim znacima i gestama, a kada osoba usvoji zaštitni stav – ruke spojene, pogled dole – odaje da je pod stresom i da se želi zaštiti. U pitanju je začarani krug jer upravo tim stavom ljude tjeramo od sebe, a samoća će nas učiniti samo depresivnijima.
6. NE MOŽETE SPAVATI
Kronična nesanica ide u paru s kroničnim stresom i može se raditi o upozorenju da ste na izmaku snaga. „Stres vodi do anksioznosti, što onemogućava opuštanje i kvalitetan san“, dodaje liječnik. Ako se ne naspavate i ne omogućite organizmu da se oporavi, drugi dan će simptomi biti samo gori.
7. ISCRPLJENI STE DO KRAJNJIH GRANICA
Stalno oko nečega brinete ali vam ustvari nije jasno oko čega? Taj pretjerani stres može svakodnevne brige učiniti ogromnim, što može potaknuti najgore reakcije. Osobe koje pate zbog stalnog stresa često interpretiraju sve stvari kao negativne što vodi do stalne brige iako za nju nema pravog razloga. Taj se osjećaj javlja zbog gubitka kontrole i osjećaja bespomoćnosti. „Slom živaca“ se često događa kao posljedica uvjerenja da nikada neće biti bolje.
Izvor: zdravlje.ba
