U protekloj godini na području Tuzlanskog kantona (TK) registrirano je povećanje broja dojenčadi, odnosno beba starih do godinu dana, koje imaju probleme s bolestima organa za disanje, potvrđeno je za Anadolu Agency (AA) u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.
Ova populacija djece od akutne respiratorne infekcije obolijeva između pet i sedam puta godišnje.
Dvomjesečna Lamija Čergić iz Banovića primljena je u Kliniku za dječije bolesti sa simptomima kašlja, a ljekari su ustanovili da ima upalu pluća.
“Mnogo je kašljala, ali nije imala temperaturu. Ovdje smo šesti dan i vidim da se kćerka bolje osjeća. Mislim da bismo uskoro mogle ići kući”, izjavila je Aida Čergić, Lamijina majka.
Pedijatrica Selma Selimović kazala je da je u Klinici za dječije bolesti, u kojoj se liječe djeca od rođenja do 15. godine života, od 1. septembra prošle godine do 26. februara u prijemu pregledano 1.230 mališana i oni su, uz preporučenu terapiju, vraćeni kući. U Specijalističkoj pulmološkoj ambulanti pregledano je 1.250 pacijenata. Kroz dnevnu bolnicu prošlo ih je 572, a hospitalizirano je 227 mališana.
“Glavne tegobe su sekrecija iz nosa ili zapušenost nosa, kašalj, povraćanje šlajma u kašlju, otežano disanje s ili bez temperature. Sekret se kod novorođenčadi i dojenčadi vrlo brzo spušta na donje disajne puteve, što se manifestira i upalom pluća. To je zbog fiziologije, odnosno organi su mali, pa se upalni proces brzo širi iz gornjih prema donjim disajnim putevima”, pojašnjava dr. Selimović, dodajući da su respiratorna oboljenja najčešći oblik oboljenja u dječijem uzrastu svugdje u svijetu.
Česte vremenske i temperaturne oscilacije, te zagađenje zraka pogoduju razvoju virusa, pa time i povećanju bolesti i infekcija.
“Klima se mijenja i mnogo je manje dana u godini s niskim temperaturama zraka nego prije. Manjak snijega i hladnoće, kao i to da u roku od nekoliko dana imamo razliku u temperaturi zraka od -2 do 16 stepeni Celzijusa, utječu na razvoj virusa i infekcija. Imamo periode kada je broj pacijenata veći, a to je npr. u septembru kada djeca krenu u školu ili obdanište, jer se virusi šire boravkom u kolektivu. U odnosu na prethodne godine, sada imamo manje starije djece, uzrasta od 10 i više godina sa upalom pluća, ali mnogo je više pacijenata do godinu dana i hroničnih pacijenata kod kojih je došlo do egzacebracije, odnosno pogoršanja”, kazala je dr. Selimović.
Sagovornica AA savjetuje da se starijoj djeci daje dovoljno tečnosti, da im se temperatura skida tuširanjem i oblogama, te upotrebom antipiretika. Također, dr. Selimović ističe da je neophodno da dijete što više miruje, da ima što manje kontakta sa bolesnom djecom, ali i da se što manje kreće među zdravim osobama. Najbolje bi bilo, smatra dr. Selimović, da dijete do ozdravljenja ostane u kući.
U Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona navode da ne raspolažu podacima koji su isključivo vezani uz zagađenje zraka, iako podsjećaju da ono predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje stanovništva i da dovodi do povećanja broja oboljelih od plućnih bolesti.