Opasnost toplotnih valova
Vrijeme je ljetnih odmora, a juli i avgust većina koristi za odlazak u prirodu, pored rijeka, jezera, na morsku obalu….Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, bez obzira da li ćete boraviti u gradu, pored jezera ili na moru, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom. Negativni uticaji toplote na zdravlje su predvidivi i uglavnom se mogu spriječiti. Postoje smjernice za širu javnost i zdravstvene stručnjake o suočavanju s ekstremnim vrućinama.
Stručnjaci INZ napominju da brzi porast toplinske energije ugrožava sposobnost tijela da regulira temperaturu i može rezultirati nizom zdravstvenih stanja, uključujući toplotne grčeve, toplotnu iscrpljenost, toplotni udar i hipertermiju. Produženi periodi visokih dnevnih i noćnih temperatura stvaraju kumulativni fiziološki stres na ljudsko tijelo, što pogoršava glavne uzroke smrti, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bubrežne bolesti. Toplotni valovi često izazivaju vanredne situacije i rezultiraju gubitkom radne sposobnosti, produktivnosti, zdravstvenim problemima, pa i smrću.
Da bi sebe i druge zaštitili od topline neophodno je osigurati da vaš životni prostor bude rashlađen, preporučeno u večernjim satima, a nakon provjetravanja onemogućiti direktan utjecaj sunca pogotovo u toku dana od 10 do 17 sati. Izbjegavajte kad god možete izlazak napolje, a pogotovo fizičke aktivnosti tokom najtoplijeg dijela dana, nipošto niti u bilo kojim okolnostima ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranim vozilima, te obavezno održavajte tijelo hidratiziranim, odnosno snabdjevenim vodom i tekućinama.
Neophodno je sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10 do 17 sati, oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenom, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).
Opasnosti koje donosi boravak u prirodi
Ako niste sigurni da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, te se obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte. Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje te, u krajnjem slučaju, i karcinom kože, melanom.
Bez obzira na tip kože, najvažnije je pridržavati se osnovnih preventivnih mjera, kao što su preporuke da se aktivnosti na otvorenom pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, tj. smanjiti izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UV zraka. Također, prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitnim faktorom (50), koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja, kažu iz Instituta.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije. Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem. U slučaju da se pojavi otok, stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokar peškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako biste ga smanjili. U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem javiti se ljekaru što prije.
Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na pravilno čuvanje i skladištenje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno čuvanje namirnica skraćuje rok trajanja te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.
Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, adekvatne termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom možemo spriječiti i čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanje mesa).
Na kraju, stručnjaci napominju da, pridržavajući se navedenih preporuka, iskoristite sve prednosti ljeta i uživajte u njemu bez posljedica na zdravlje.
INZ