U takvim situacijama, otac, s kojim je dijete vrlo blisko, emotivno čvrsto povezano i uvijek se rado mazilo i igralo, na sve moguće načine bezuspješno ga pokušava pridobiti i umiriti. Kada ga tata ipak na neki način odvoji od mame, uzme u naručje i odnese u drugu sobu, ono ga grebe, udara, dere se i viče: „Hoću svojoj mami!“ i odbija sve tatine nježnosti, ponude i prijedloge. Strpljiv, snalažljiv i vješt otac u većini slučajeva nađe načina da ga zabavi, priredi mu neku ugodu, iznenađenje i skrene djetetovu pozornost na neke njemu drage i omiljene predmete, igračke i aktivnosti pa ga tako makar nakratko umiri. Tatina pomoć je dragocjena jer mama može mnogo lakše i brže nahraniti, okupati i spremiti bebu na spavanje.
Postoji još jedno vrlo jednostavno, čak i bolje rješenje, a to je da prije nego što se majka počne baviti bebom, otac, djed, baka ili neki drugi član obitelji kojeg starije dijete silno voli odvede dijete u šetnju, trgovinu ili na vidikovac gdje mu pokazuje sve ljepote prirodnog okruženja i druge zanimljivosti, a kući ga vrati nakon što je majka obavila sve poslove oko bebe i uspavala je.
U ovom slučaju, čim se pojavi na vratima, dijete će potrčati majci u zagrljaj, ne samo ono koje tata nije mogao umiriti, nego i ono koje se vrlo lijepo zaigralo s njime, nakon čega slijedi grljenje, ljubljenje, maženje… Majka mu tada može posvetiti više vremena, izraziti tople majčinske emocije, uvjeriti da ga mnogo voli kao i prije rođenja brace ili seke te pokazati razumijevanje za njegove osjećaje, strah, ljubomoru, emocionalne strahove i probleme. Time mu pomaže da se lakše nosi s neugodnim osjećajima ljubomore, rivalstva i straha od gubitka mamine ljubavi te ga, barem nakratko, oslobodi bojazni da će mu “mali uljez” oteti maminu ljubav.
Nažalost, neke majke, umjesto nježnosti, ljubavi i smirivanja djeteta, izražavaju ljutnju, prijetnju, zabranu, pa čak i ucjenu poput: „Ako odmah ne prestaneš cmizdriti i ometati me u pripremi bebe za spavanje, neću te više voljeti…“ To kod djeteta izaziva još veći strah, jača otpor, ljubomoru, mržnju i animozitet prema bebi. Usto, često odbija hranu, mokri u krevet, iako to odavno nije činilo, povlači se u sebe ili postaje agresivno prema majci i bebi te koristi svaku prigodu da bebu uštipne, ugrize ili udari. Očajne majke pitaju se što im je činiti i kako to izbjeći. No, odgovor je vrlo jednostavan: silom, prijetnjom, zastrašivanjem, ucjenom i uskraćivanjem ljubavi kod djeteta će stvoriti još veće probleme jer, ako s ljubavlju ne postignu što žele, onda sigurno neće ni batinom, a još manje ucjenom. Harold Hulbert tvrdi: “Djeca trebaju ljubav, posebno onda kad se čini da je ne zaslužuju.”
Osmišljena i kvalitetna priprema djeteta za rođenje brace ili seke
Izravna priprema za skrb o bebi i razvijanje prijateljskog i bratskog odnosa počinje već tijekom trudnoće, kad majka treba djetetu objasniti da će roditi bracu ili seku s kojim će se moći igrati, kao i s drugom djecom. Neka dijete miluje mamin trbuh, osjeća micanje bebe ili naslanja uho i osluškuje, priča o tome, smije se, raduje i sudjeluje u biranju imena.
Majka treba objasniti da beba u početku samo jede, spava i plače, da piški i kaka u pelene, zbog čega će je morati prati i presvlačiti, hraniti i još mnogo toga, a dijete će joj oko toga pomagati. Može djetetu pokazati slike kada je ono bilo beba, kako ga je kupala i hranila, kako je puzalo i nespretno pokušavalo hodati te mu reći da će se i beba jednako tako ponašati. Nakon svega dijete će vjerojatno reći: „Jedva čekam da se rodi.“
Razgovarajte i o tome kako se brat i sestra veoma vole, paze, maze i igraju i dijete će zaključiti da će jako voljeti bebicu i da će sve poduzimati da ona bude sretna, zadovoljna i da brzo raste pa da se s njom može igrati.
Poslije može s majkom bebi pjevati pjesmice, pričati pričice, izražavati tople emocije i ljubav.
S djetetom treba često razgovarati i naglašavati kako će vam ono biti od velike pomoći te da ćete se zajedno brinuti o bebi.
Ako ga dobro pripremite, dijete će biti radosno kada ga upitate hoće li dati svoj krevetić i kolica seki ili braci, ponosno će ih i s veseljem uređivati i pripremati za svog bracu/seku te će maziti i paziti bebicu da joj se što ružno ne dogodi.
Trenutak poroda je stigao…
Predstavite bebi starije dijete u njegovoj nazočnosti riječima: “Ovo je tvoj/a veliki/a, pametni/a, lijepi/a i dobri/a stariji brat/sestra. Nadam se da ćeš i ti biti tako velik/a i pametan/a.” A onda predstavite bebu starijem djetetu riječima: „Ovo je tvoj/a sestrica/braco koja/i te puno voli. Vidi kako ti se smješka i pokazuje da te voli najviše na svijetu. Sigurno ćeš biti jako ponosan/a na nju/njega. “
Recite mu da vam donese bočicu ili podigne zvečku s poda… Zahvalite mu i recite: „Što bih ja bez tvoje pomoći?“
Uz tatinu intenzivnu brigu o starijem djetetu i pojačanu maminu pažnju te djetetov angažman u brizi o braci/seki pri kupanju (dodaje šampon, ručnik), hranjenju (donosi ili pridržava bočicu), uspavljivanju (tiho pjeva uspavanku zajedno s vama), kao i naglašavanje kako se ono jako dobro brine o braci/seki, voli ga/je i zaštitnički se odnosi prema njemu/njoj, vrlo rijetko se javljaju ljubomora i rivalstvo.
Ujedno je važno odvojiti vrijeme samo za starije dijete, osmisliti neke rituale i češće ga izvoditi te ga kroz sve to uvjeriti da mu beba nije prijetnja za oduzimanje mjesta u vašem srcu. Što je dijete više uvjereno da ga beskrajno volite, utoliko će biti manje ljubomore i rivalstva.
Potrebno ga je češće pohvaliti i pred drugima, uz isticanje kako vam mnogo pomaže u brizi oko bebe. Dobro je i češće mu reći: „Braco/seka te voli, smješka ti se, zahvaljuje ti što se brineš o njemu/njoj i ne lupaš dok spava…“ To će dijete učiniti ponosnim i važnim, a porast će mu i ugled u vlastitim očima. Događat će se i to da će baš starije dijete ponekad upozoriti mamu: „Seka/braco plače, gladan/a je.“ ili „Pričajte tiho, beba spava.“
Kad braća/sestre malo porastu, češće dolazi do sitnih sukoba, svađa i tužakanja, ali time njihova ljubav i zaštitnička uloga ne slabe. Tijekom školskog uzrasta i u odrasloj dobi emotivne veze braće i sestara ojačaju i poprime trajan karakter. Ispomažu si u učenju i radu te pozitivno utječu jedni na druge. Braća štite sestre, a one njih oplemenjuju nježnošću. Ako se i pojave problemi, bratskim dogovorom ih i riješe. Zato mudrost kaže: „Gdje se bratska srca slože i olovo plivat’ može!“
Međusobni utjecaj na sazrijevanje i osamostaljivanje
Govoreći o utjecaju braće i sestara na sazrijevanje i osamostaljivanje, psihologinja i psihoterapeutkinja, mr. sc. Mirjana Šprajc Bilen iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu kaže: „Bratska je ljubav nesumnjivo trajno i neprocjenjivo bogatstvo koje nas hrani i podržava cijeli život. Iskustvo, kao i rezultati studija pokazuju da tijekom djetinjstva, braća i sestre snažno potiču razvoj ličnosti u pravcu bržeg sazrijevanja i osamostaljivanja, razvoja emocionalne inteligencije, osjećaja za potrebe drugih oko sebe, radoznalosti i suosjećanja.“
Miroslav Krleža je rekao: “Igra izvire iz djece kao vrelo iz brijega.” Zato se, kad malo poraste. igrajte s njima, a zatim ih ostavite da se nastave sami igrati jer igra ih zbližava
Stariju djecu roditelji upozoravaju na bespomoćnost male djece i potrebu da netko o njima skrbi, zabavi ih, igra se s njima i posveti im posebnu pozornost. Pri tome ih zamole da preuzmu dio brige o mlađem bratu ili sestri, što ona rado, odgovorno i s ponosom čine. S njima se igraju potičući time razvitak motorike, zabavljaju ih, pružaju im pomoć, podršku, sigurnost i zaštitu od opasnosti.
Mlađe dijete provodi mnogo vremena sa starijim i, oponašajući ga, jednostavno i brzo uči razne igre, ponašanje pri jelu, kroz razgovor obogaćuje svoj rječnik, razvija mišljenje i samopouzdanje te tako s boljim predznanjem polazi u školu i lakše uči. Mlađe dijete svojom dobrotom, optimizmom i humanošću oplemenjuje starije, budi u njemu osjećaj nježnosti, požrtvovnosti i brige za druge. Roditelji su tu samo da ih usmjeravaju i upućuju na pravi put, dok ona sama iznalaze razne zanimljivosti. Alexandra K. Trenfor kaže: “Najbolji učitelji su oni koji vam pokazuju kamo da pogledate, ali vam neće reći što trebate vidjeti.”