Majčino mlijeko je daleko najbolji izbor za prehranu bebe. S razlogom je poznato kao zlatni standard u prehrani novorođenčeta. Dojenjem, svojoj bebi osiguravate hranjive tvari i antitijela, te najzdraviji početak života.
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) majke bi trebale dojiti najmanje prvih šest mjeseci.
Ali unatoč najvećem trudu i želji, postoje slučajevi kada majka iz određenih razloga ne može ostvariti dojenje. U tom slučaju, najbolja zamjena za majčino mlijeko je početna mliječna hrana za dojenčad, koja sadrži sve najvažnije sastojke potrebne za djetetov razvoj.
Mlijeka životinjskog porijekla, ali i ona biljnog (soja, zob…), svojim sastavom ne mogu zadovoljiti sve potrebe malog organizma za pravilan rast i razvoj, za razliku od majčinog mlijeka ili početne mliječne hrane za dojenčad.
Kao roditelj, poželjet ćete najbolju opciju za svoje dijete, a upoznavanje s različitim aspektima prilikom odlučivanja prvi je korak.
Kravlje ili kozje mlijeko?
Od mlijeka životinjskog porijekla najčešće se konzumira kravlje mlijeko, odnosno ono se najčešće koristi za proizvodnju drugih mliječnih proizvoda.
U posljednje vrijeme, u porastu je upotreba kozjeg mlijeka, koje dobiva epitet “zdravog” mlijeka. Ima li kozje mlijeko, u odnosu na kravlje, veće prehrambene vrijednosti?
Jedna od najčešćih zabluda je ideja da kozje mlijeko sadrži drugačije hranjive tvari od kravljeg mlijeka. Iako se točan sastav kozjeg mlijeka i kravljeg mlijeka u pojedinim područjima razlikuje, kozje mlijeko je po svom osnovnom sastavu zapravo prilično slično kravljem.
Mnoga dojenčad koja su alergična na kravlje mlijeko također su alergična na kozje mlijeko.
Prednost kozjeg mlijeka naspram kravljem je veći sadržaj masnih kiselina srednjeg i kratkog lanca, koje se brže metaboliziraju od masnih kiselina dugog lanca, koje prevladavaju u kravljem mlijeku.
Iz tog razloga za probavu kozjeg mlijeka potrebno je 40-tak minuta, dok je za probavu kravljeg mlijeka potrebno oko 2,5 sata.
Kada govorimo o vitaminsko-mineralnom sastavu, u usporedbi s kravljim, kozje mlijeko sadrži veći udio:
- kalcija i fosfora (bitnih za mineralizaciju kostiju),
- kalija (održavanje razine krvnog tlaka i pravilnog rada srca)
- te antioksidansa selena (zaštitnik stanica s antikancerogenim svojstvima).
Ono što je potrebno naglasiti, to je da kozje mlijeko sadrži jako nisku razinu folne kiseline, važne za resorpciju željeza i sintezu hemoglobina, o čemu treba posebno voditi računa kod male djece.
Kozje mlijeko ne preporučuje se davati dojenčadi jer nema dovoljno željeza, vitamina C i D, tiamina, niacina, vitamina B6 i pantotenske kiseline da bi zadovoljilo njihove prehrambene potrebe. Kod beba koje kroz prehranu ne dobivaju dovoljno željeza ili vitamina B može se razviti anemija.
Osim toga, treba imati na umu da i kozje i kravlje mlijeko, u usporedbi s majčinim, imaju puno veću količinu proteina (opterećuje bubrege i oštećuje nerazvijeni probavni sustav), puno veću količinu minerala (opterećuje bubrege), te sadrže teže probavljive masne kiseline koje nadražuju crijeva.
Početna mliječna hrana za dojenčad osmišljena je tako da blisko oponaša sastav majčinog mlijeka i može se koristiti od rođenja.
Nadopunjena svim potrebnim prehrambenim sastojcima za pravilan rast i razvoj dojenčeta, posebno željezom, početna mliječna hrana za dojenčad sigurna je zamjena za majčino mlijeko, za razliku od kravljeg ili kozjeg mlijeka.
Izbjegavajte kravlje i kozje mlijeko do 12 mjeseci
Svježe kravlje ili kozje mlijeko ne preporučuje se davati bebi prije napunjenih 12 mjeseci, osobito neprerađenim, bilo u razrijeđenom ili nerazrijeđenom obliku. Svježe mlijeko djeci treba davati tek nakon navršene prve godine, jer se kravlje, odnosno kozje mlijeko teže probavlja i sadrži nisku razinu željeza.
Fermentirane mliječne proizvode (jogurt, kiselo mlijeko, kravlji sir i slično) možete uvesti u prehranu kada dijete navrši osam mjeseci. Takvi proizvodi osigurat će odgovarajući unos bjelančevina, kalcija i vitamina topljivih u mastima.
Izvor: bebimil.hr