Volite svog partnera, najboljeg prijatelja i obitelj pa zašto vas onda ponekad izluđuju? Zašto vas muž svojim glasnim žvakanjem dovodi do ruba ludila, ili zašto vas stalna potreba za potvrdom najbolje prijateljice iscrpljuje? Niste sami. Što smo bliži nekome, to više moć imaju da nas iznerviraju. No, bitno je da razumijemo razloge te iritacije i da ih pretvorimo u priliku za povezivanje, umjesto u izvor sukoba.
Psiholozi su dugo slušali klijente koji se žale na voljene osobe i pitali se znači li frustracija da nešto nije u redu s odnosom. No, istina je da nas upravo oni koji su nam najbliži najčešće najviše pogađaju. To nije znak problema, već ljudske prirode. Što više marimo, to dublje osjećamo – što ponekad uključuje i iritaciju.
1. Bliskost rađa iritaciju
Na početku veze, uopće ne uočavamo neke sitne hirovitosti druge osobe, dapače, one nam se mogu čak i svidjeti. No, s vremenom, kako nam njihov obrazac ponašanja postaje poznat, iste te osobine mogu postati nepodnošljive. Poput pjesme koju ste nekoć obožavali, a sad je ne možete više slušati. Evo primjera: Marko i Dijana u braku su sedam godina. Nekada je Marko volio kako ona planira svaki detalj njihovih putovanja, a danas to doživljava kao gušenje. Nedostaje mu spontanosti. U međuvremenu, Dijanu frustrira to što Marko nikada ne želi ništa unaprijed isplanirati.
Kako se nositi s tim? Umjesto da dopustite da iritacija raste, možete li situaciju sagledati iz drugog kuta? Marko može podsjetiti samog sebe da Dijanina organizacija zapravo omogućava bezbrižno putovanje. Dijana može cijeniti Markovu spontanost kako bi bilo više ravnoteže u njihovom odnosu.
2. Efekt zrcala: ono što nas nervira u drugima često odražava nas same
Ponekad nas kod drugih najviše smetaju osobine koje i sami imamo, ali ih ne želimo priznati. Primjer: Viktorija, perfekcionistica, ljuti se kad njezin suprug Krešo odugovlači s kućanskim poslovima. No, duboko u sebi zna da i sama izbjegava neugodne situacije, samo na drugačiji način.
Kako se nositi s tim? Sljedeći put kada vas netko iznervira, zapitajte se: koji dio mene ovdje reagira? Možda ljutnja nema veze s njima, već s vama.
3. Emocionalni trag: stare rane, novi okidači
Naša prošla iskustva oblikuju način na koji tumačimo sadašnje odnose. Ako ste u prošlosti bili povrijeđeni, možete biti osjetljiviji na ponašanja koja vas na to podsjećaju. 
Primjer: Toni je odrastao s ocem koji ga je neprestano kritizirao. Sada, kada mu djevojka Ena predloži drugačiji način rješavanja problema, on se odmah osjeti napadnutim. Iako ona ga nema namjeru kritizirati, Toni reagira na temelju stare rane, a ne na stvarnu situaciju.
Kako se nositi s tim? Kad primijetite da reagirate preemocionalno, zastanite. Zapitajte se: odgovaram li na ono što se sada događa ili reagiram na nešto iz prošlosti?
Ljubav ne znači da vas voljena osoba nikada neće živcirati – čovjek ste od krvi i mesa. No, kada razumijemo zašto nas određena ponašanja pogađaju, možemo iritacije pretvoriti u rješenja. A to nas može još više zbližiti, umjesto da nas razdvoji.
