Njega usta je prvi postupak koji se sprovodi na bebi, odmah nakon porođaja. Na taj način, dijete se podstiče na disanje. Poznato je da dolaskom bebe iz porodilišta kući taj dio higijene biva znatno ili potpuno zapostavljen. Razlog za to je stav da je higijena usta povezana s pranjem zuba, a kako ih novorođenče još nema, higijena nije ni potrebna.
Majčino mlijeko je najbolja hrana za dijte. Kao što majka vodi računa o higijeni bradavica prije dojenja, ona bi trebalo da vodi računa i o higijeni usta djeteta nakon dojenja. Zato je dobro bebi dati kašičicu prokuhane vode koja će isprati mlijeko i spriječiti fermentaciju njegovih ostataka u ustima. Ako se dijete hrani na flašicu, ona se isto mora redovno prokuhavati. Slično važi i za igračke koje dijete stavlja u usta. Usta djeteta bi trebalo i mehanički očistiti, a za to se mogu upotrebiti i štapići s vatom za higijenu ušiju.
Kod svih ovih postupaka najvažnije je odstraniti ostatke hrane, bez obzira na to ima li dijete zube ili ne. Bakterije ili gljivice koje se nalaze u hrani mogu izazvati oboljenja sluzokože, a kasnije i zuba. Za liječenje promjena na sluzokoži usta djeteta danas postoje na tržištu brojni preparati na bazi bilja ili meda, posebno prilagođeni nježnoj sluzokoži dječjih usta. Trebalo bi uložiti dodatan napor u periodu kada niču prvi mliječni zubi koje prati osjećaj od svrbeži do bola desni. Dijete tada u usta gura ruke i prljave predmete, čime se u organizam unose infekti, pa se javljaju povišena temperatura, prolivi i povraćanje. Kako bi djetetu olakšali proces nicanja zuba, možete mu desni masirati preparatima koji ih lagano anesteziraju, a pri tome djeluju i protiv upala.
Već tokom trudnoće, buduća majka bi trebalo da uzima preparate fluora, koji su neophodni za razvoj zuba deteta. Fluor prelazi iz posteljice u krvotok deteta, a nakon porođaja i u majčino mlijeko. Tablete fluora mogu se uzimati svakodnevno, od 4. mjeseca trudnoće pa sve do 15. godine života, kada se završava mineralizacija zuba.
