Roditelji treba da znaju da njihova djeca već od najranijeg doba mogu da uče i preispituju stvari, a u tome treba i da ih podrže, pokazuje najnovija studija…
Metakognitivne sposobnosti omogućavaju ljudima da aktivno traže nove informacije i da prilagode svoje strategije učenja specifičnim situacijama. Kada djeca shvate da ne znaju sve i gdje treba da traže odgovore na pitanja koja imaju, mogu brže učiti i to bez ponavljanja istih grešaka.
Kada dijete napuni 20 mjeseci, može da se služi kašikom i viljuškom. Može da baci loptu. Može da pronađe vaš omiljeni ruž za usne i nahrani njime psa. Može da baci vaš telefon u WC šolju i nasmeje se tome.
Koliko beba zapravo razumije svet oko sebe i svoje mjesto u njemu
Prema novoj studiji sa Univerziteta École normale supérieure u Parizu, vaše dijete zna više nego što mislite.
Istraživači su otkrili da su 20-mjesečna djeca već sposobna za sofisticiranu formu razmišljanja koja se zove metakognicija. Prema dr Sidu Koderu, jednom od autora studije, metakognicija se najbolje može opisati kao “instinkt” vezan za sospstveno znanje, odnosno neznanje. Ljudi se njim neprekidno služe i procenjuju da li problem s kojim se suočavaju mogu da riješe.
Dakle, znanje da nešto ne znamo predstavlja metakogniciju, kao i intuicija koja vam govori da niste u pravu i da ste nešto pogriješili.
Ranije se smatralo da djeca ovu vještinu razviju tek kasnije u životu, ali su Kuder i njegovi saradnici utvrdili da bebe s 20 mjeseci već “znaju kada nešto ne znaju i sposobne su da to i prenesu svojim roditeljima”, kako bi riješili problem. Njihovo shvatanje funkcionisanja njihovog okruženja i njihovog mjesta u njemu je sofisticiranije nego što su njihovi roditelji ili vaspitači ikad mogli da zamisle.
“U ranijim studijama istraživači su samo proučavali ono šta djeca mogu verbalno prenijeti. Budući da bebe ne mogu da riječima objasne da li nešto razumiju li ne, istraživači su pretpostavili da nisu imali mogućnost da izraze nesigurnost ili traže pomoć”, kaže Kuder.
On je sa saradnicima došao do pretpostavke da to nije istina, budući da se već dokazalo da neke životinje kao što su miševi i majmuni mogu imati svijest o svom “neznanju” kada rješevaju probleme u laboratoriji.
Kuderov tim osmislio je neverbalni test pamćenja kako bi utvrdili da li će bebe tražiti pomoć. Djeca su morala da zapamte lokaciju igračke skrivene iza jedne od dvije kutije stavljene na sto. Nakon promjenljive pauze od tri do 12 sekundi od djece se tražilo da pokažu kutiju iza koje se nalazila igračka. Kada su vidjeli gde je igračka skrivena, bebe su uspjele da riješe problem bez traženja pomoći.
Međutim, kada je zadatak bilo nemoguće riješiti – na primjer, kada je igračka skrivena a da djeca nisu vidjela gdje – bebe su stalno gledale u pravcu svojih roditelja tražeći pomoć.
Zašto je metakognicija važna? Kuder kaže da su ove informacije važne za roditelje i sve one koji se bave ranom edukacijom.
“Postoje dva načina da naučite dijete nečemu novom”, objašnjava Kuder. “Prvi je da mu date informaciju. To je uobičajeni način podučavanja. Drugi i bolji način je da dijete naučite kako da uči. Naučite ga kako da pronađe odgovore umjesto da mu ih pružate”.
www.mamaibeba.com
