Alergije na sunce

Alergični na sunce?

Može li netko uopće biti alergičan na sunce? Dobro su nam poznate alergije na određenu vrstu hrane ili neke lijekove, no sunce na neki način uvijek nepravedno ostavljamo po strani pri razmišljanju o alergijama. Ipak, postoje određene reakcije kože koje nemaju veze ni sa kakvim vanjskim faktorima, bolestima ili losionima za sunčanje, a nazivamo ih intrinzičnim, tj. primarnim tipom fotodermatoza. Jednostavnije rečeno, ljudi s tim fotodermatozama razvijaju određen oblik osipa ili neku drugu kožnu promjenu isključivo nakon izlaganja suncu.

Pretpostavlja se da je u podlozi toga odgovor vlastitog imunosnog sustava koji određene sastavnice osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. I dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergija na sunce ne bira – pogađa ljude svih vrsta kože. Tako se s alergijama na sunce, tj. različitim oblicima fotodermatoza susreće između 10 i 20 posto ljudi, a stanje se 10 puta češće viđa kod žena. Unatoč tome što se u principu radi o dobroćudnom stanju, ono može znatno ometati svakodnevne aktivnosti te posljedično smanjiti kvalitetu života zahvaćenih osoba.

Primarne alergije na sunce i glavni simptomi

Postoji mnogo manifestacija primarnih fotodermatoza, a najčešće se javlja tzv. PMLE (engl. polymorphous light eruption), tj. oblik polimorfnih svjetlosnih erupcija. To je relativno često stanje budući da je njime zahvaćeno čak između 10 i 20% zdravih pojedinaca. Ono se obično manifestira kao nadražujući osip s predilekcijskim mjestima na vratu te na pregibima ruku i nogu, a javlja se nekoliko sati poslije izlaganja suncu. Uobičajeno, nakon cjelodnevnog izlaganja suncu crvenilo, osip i druge promjene javile bi se za vrijeme večere. Početnu erupciju obično slijedi otvrdnuće osipa, zatim se javlja svrbež, a ako se ništa ne poduzima, promjena se obično povlači sama od sebe već za nekoliko dana.

Zanimljivo je naglasiti kako osip u PMLE-u ima karakterističan izgled uboda insekata. Primarne dermatoze uzrokovane su UV-B zračenjem kojeg možemo blokirati pomoću većine krema za sunčanje, ali i UV-A zračenjem koje prodire mnogo dublje u kožu. Ono je poznato po tome da može prolaziti kroz prozore što objašnjava pojavu alergija nakon, primjerice, vožnje u automobilu. Nije loše naglasiti kako se alergijska reakcija na sunce može proširiti i u područja tijela prekrivena odjećom, tj. prethodno zaštićena od sunca.

Ostale primarne fotodermatoze obuhvaćaju proljetni juvenilni oblik svjetlosne erupcije, aktinički folikulitis, aktinički prurigo, kronični aktinički dermatitis, kao i rijetki poremećaj kod djece povezan s infekcijom Epstein-Barr virusom i poznat pod nazivom hydroa vacciniforme (a koji se očituje pojavom mjehurića koji cijele uz razvoj ožiljaka). Postoji i stanje pod nazivom ‘solarna urtikarija’, što je u biti kronični stečeni oblik fotosenzitivnosti koji se povezuje s endogenim kromoforom u nešto dubljem sloju kože, a koji se počinje javljati u ranoj odrasloj dobi.

Također, određene kreme za sunčanje samo djelomično blokiraju UV-A zrake pa smo stoga unatoč zaštiti skloni razvoju alergijske reakcije. Ne smijemo zaboraviti da sklonost tim alergijama moramo tražiti i u vlastitoj obitelji – istraživanja pokazuju da je čak do 50 posto alergija na sunce nasljedno.

Lijekovi i bolesti kao uzrok sekundarnih alergija

Određeni lijekovi i proizvodi, ali i neke bolesti također mogu našu kožu učiniti vrlo osjetljivom na sunčevo svjetlo. Za razliku od primarnih fotodermatoza, takve alergijske reakcije nazivamo sekundarnim fotodermatozama. Zbog toga pri pojavi opisanih alergijskih reakcija uvijek moramo promisliti jesmo li koristili neki od “sumnjivih” proizvoda ili uzimali neke lijekove. Te tvari nazivamo fotosenzitivnim tvarima, budući da smanjuju prag osjetljivosti naše kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja izazivaju dosta jaku alergijsku reakciju.

Među neke češće fotosenzitivne lijekove ubrajamo:

• lijekove protiv akni (posebice retinoide)
• antihistaminike
• nesteroidne protuupalne lijekove (svakako treba naglasiti piroksikam)
• neke antibiotike (poput tetraciklina i fluorokinolona)
• lijekove protiv gljivičnih infekcija
• oralne antidijabetike (tj. lijekove za šećernu bolesti koji se piju na usta)
• diuretike
• trankvilizatore (lijekovi protiv napetosti, nervoza i osjećaja tjeskobe)
• tricikličke antidepresive

Fotosenzitivnost te posljedične sekundarne fotodermatoze također mogu nastati nakon uporabe određenih sapuna, šampona protiv peruti, parfema i deodorana, pa čak i nekih krema za sunčanje. Nije naodmet spomenuti kako su neke fotoreaktivne tvari pronađene i u umjetnim sladilima, bojama za kosu, proizvodima od petroleja, pa i u nekim uobičajenim kućanskim potrepštinama poput paste za cipele ili kuglica protiv moljaca.

Bolesti koje kožu čine pojačano osjetljivom na sunce uglavnom su sistemske, što znači da zahvaćaju čitav organizam. Svakako treba izdvojiti dvije – sistemski lupus eritematozus te porfiriju.

Sistemski lupus jest teška, kronična autoimuna bolest koja uglavnom zahvaća kožu i zglobove, no može zahvatiti i čitav niz drugih organa (poput bubrega, srca ili mozga). Porfirije su pak nasljedne ili stečene bolesti obilježene poremećajem biosinteze hema, vrlo važne molekule u biokemijskim procesima u organizmu, te povišenjem vrijednosti porfirina ili njegovih predstavnika u krvi, urinu, stolici i tkivima. Ljudi oboljeli od AIDS-a također mogu pokazivati preosjetljivost na sunce.

Liječenje i prevencija

Osip koji izbije nakon izlaganja suncu potrebno je tretirati na isti način kao i običnu opeklinu. Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju. Sigurno će vas detaljno ispitati jeste li uzimali kakve lijekove i jeste li koristili kakve kreme za sunčanje, a u nekim će slučajevima naručiti pretrage krvi i urina kako bi isključio ili potvrdio neke druge bolesti koje bi mogle biti u podlozi vaše alergijske reakcije.

Fotosenzitivnost (ali ne nužno i prisutnost alergije) se može potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a katkada i kombinaciji UV-svjetla i pretpostavljenog alergena, tj. fotosenzitivne tvari. Fototestiranjem se žele izazvati karakteristične promjene na koži, a minimalna doza potrebna za to značajno varira.

Najbolji recept za sprječavanje fotodermatoza jest postepeno izlaganje suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadržava cinkov oksid ili silicijev dioksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navikavanje vlastite kože na sunčeve zrake (što je jedan od oblika desenzitizacije), premda treba naglasiti kako se u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije se pokazala uspješnom. Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, pokrivala za glavu i dugih rukava.

Ipak, u određenim slučajevima teških fotodermatoza mogu nam pomoći određeni lijekovi. Beta-karoten je prirodan izvor vitamina A kojeg pronalazimo u određenom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Nije toksičan ako pretjeramo s njegovom primjenom, no tada se ne smijemo čuditi ako nam koža odjednom požuti. Hidroksiklorokin inače je lijek protiv malarije, no također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UV-A zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće kako bi za vrijeme ljeta imali manje fotoalergijskih reakcija. Rijetko se propisuju i oralni steroidi.

Zaključak

Biti alergičan na sunce često zna biti vrlo frustrirajuće te izazvati strašan osjećaj nemoći. No postoji i druga strana medalje. Budući da je koža organ koji “pamti”, sve zračenje kojem se izlažemo tijekom života dolazi na naplatu tek u kasnijoj dobi u obliku karcinoma ili drugih kožnih oštećenja. To je vrlo teško objasniti mladim osobama koji žele biti što tamniji kako bi bili što više u trendu.

S druge pak strane, alergije na sunce upozoravaju nas na opasnost sunčevih zraka istog časa, stoga će pojedinci s alergijama sigurno drugačije gledati na dugotrajno izlaganje najvećem suncu. Svijest o opasnosti sunca danas bi svakako trebala biti na najvišem mogućem nivou, što zahtjeva veliki trud zdravstvenih djelatnika, ali i svakog od nas ponaosob.

Izvor: plivazdravlje.hr