Dvomjesečna izolacija nije nikoga ostavila netaknutog, pa ni one najmanje. Sada ih treba što prije i što učinkovitije vratiti u normalu, a tu je možda najvažnije jačanje imuniteta i opskrbljivanje dječjeg organizma najvažnijim nutrijentima, vitaminima i mineralima, a među njima i vitaminom D. Brojne su studije dosad pokazale da manjak vitamina D može oslabiti imunološke funkcije te povećati rizik za razvoj respiratornih i drugih bolesti. Istraživanja koja govore u prilog važnosti tog vitamina za zdravlje djece još su brojnija.
Tako je, na primjer, istraživanje koje je 2019. objavljeno u časopisu Hypertension Američkog udruženja za srce pokazalo da djeca koja su rođena s niskom razinom vitamina D imaju čak 60 posto viši rizik za razvoj povišenog sistoličkog krvnog tlaka u dobi između šest i 18 godina u usporedbi s djecom koja su rođena s dovoljnom količinom tog vitamina. Jedno drugo istraživanje, koje je početkom ove godine objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je da je suplementacija vitaminom D povezana s boljim zdravljem srca u djece. Kako i koliko vitamina D trebamo dati djeci da bismo im pružili što bolju zaštitu te što još možemo poduzeti da našim mališanima pomognemo kako bi ojačali zdravlje, analizira prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije iz Poliklinike za dječje bolesti Helena.
Sve više se govori o važnosti D vitamina za imunitet i borbu protiv virusa. Koliko je važno za djecu da ga uzimaju sada i koja se doza preporučuje?
Osnovna uloga vitamina D3 je pomoć u mineralizaciji, odnosno ugradnji kalcija u kosti. Uz to, poznata je i njegova važnost za imunološki sustav u prevenciji infekcija te u alergijskim bolestima, a vide se benefiti i za kardiovaskularni sustav. Za primjerenu količinu u tijelu važna je pravilna prehrana te dovoljna količina Sunčeva svjetla. Za djecu u dobi od jednog mjeseca do godine dana, radi održanja optimalne količine vitamina D3 u organizmu, preporučuje se njegovo svakodnevno dodavanje. Profilaktička doza kojom se izbjegavaju svi rizici za manjak i njegove posljedice je 400 IU dnevno, eventualno to može biti i 800 IU, no nikako ne smije prelaziti 1000 IU na dan, što je gornja granica sigurne doze. Kako bi i kasnije organizam imao dovoljno vitamina D, djecu treba poticati da jedu hranu koja ga sadrži, poput ribe, jaja i namirnica koje su njime dodatno obogaćene (mliječni proizvodi, neke žitarice, sokovi). Također, nije pogrešno ni djeci starijoj od godinu dana davati vitamin D3 u profilaktičkoj dozi tijekom zime ili u periodu kada malo borave vani, kao u sadašnjoj situaciji s epidemijom koronavirusa.
Kako djeci ojačati imunitet nakon dva mjeseca izolacije i prije povratka u vrtiće i škole?
Za dobar imunitet bitna je što kvalitetnija prehrana već od najranije dobi. Za djecu koja su na majčinu mlijeku zna se da imaju malo manji rizik od respiratornih, mokraćnih i crijevnih infekcija. Kasnije u djetinjstvu raznovrsna prehrana, u kojoj su zastupljene namirnice iz svih skupina, osigurava dobru bazu glavnih hranjivih tvari, vitamina i minerala za normalno funkcioniranje imunološkog sustava. Probiotici također mogu imati pozitivnu ulogu u smanjenju rizika od infekcija. Naime, studije su pokazale da dulje korištenje probiotika u zimskim mjesecima snizuje rizik za respiratorne infekcije u zajednici. Najviše uspjeha pokazale su kulture Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Lactobacillus casei, pa se u tom pogledu i najviše preporučuju. Danas se puno govori i o prirodnim stimulatorima imunosti, poput betaglukana, ehinaceje, matične mliječi, kolostruma ili laktoferina. Za sada su rezultati znanstvenih studija prilično nekonzistentni oko uspješnosti tih pripravaka. Ipak, zna se da pripravci nisu škodljivi te mogu polučiti određene pozitivne efekte, stoga se mogu primijeniti.
Redovno cijepljenje također doprinosi obrani od određenih infekcija koje su prije ere cjepiva uzrokovale epidemije tih bolesti. Ono što bih još naglasila jest da su igre na zraku, provjetravanje prostorija, redovna higijena te dovoljno sna također faktori koji značajno utječu na zdravlje djece te ni to ne treba zaboraviti.
Kako djecu vratiti u formu? Treba li ih uopće postupno vraćati u formu?
Djecu ne treba postupno vraćati u formu jer dijete ima svoj potencijal i zalihu energije za brojne aktivnosti. Bitno je samo pripaziti da se dijete ne ozlijedi ako je željno akcije, a dugo je bilo izvan aktivnih igara na otvorenom.
