Prijevremenim porodom smatra se svaki porod između 22. i 37. sedmice trudnoće. Prosječno oko 6 do 15 posto trudnoća završava prijevremenim porodom, a mnogo je razloga koji povećavaju opasnosti od prijevremenog poroda, no ujedno je i mnogo načina za smanjiti iste.
Ženama sa većim rizikom od prijevremenog poroda savjetuje se strogo mirovanje kako bi se otvaranje usporilo, a porod što više odgodio. Svaki dan nedonoščeta u majčinoj utrobi povećava šanse da će dijete preživjeti i izbjeći posljedice po zdravlje.
Često se trudnice medicinski tretiraju kako bi se porod odgodio, najčešće se daju lijekovi koji sprječavanju kontrakcije maternice, a uvijek se daju i kortikosteroidi, najvažniji za ubrzan razvoj djetetovih pluća koji ujedno nose i najveći rizik za dijete ako se ono rodi sa nerazvijenim plućima.
Prijevremeni porodi se dijele na više vrsta. Oni mogu biti bez da pukne vodenjak prije nego kontrakcije započnu, kada pukne vodenjaka bez kontrakcija ili medicinski izazvan prijevremeni porod zbog dobrobiti majčinog ili djetetovog zdravlja.
Istraživanja provedena u Engleskoj identificirala su hemijski lanac događaja koji uzrokuje prerano pucanje vodenjaka, uzrok gotovo 40 posto preranih poroda. Dokazali su kako do pucanja dovodi hiperprodukcija hormona koji aktivira proteine koji smanjuju elastičnost posteljice.
Ovo je bilo prvo istraživanje ovog tipa, stoga se u skoroj budućnosti očekuje lijek koji bi mogao spriječiti pucanje vodenjaka, te samim time smanjiti broj prijevremenih poroda za 40 posto, prenosi Index.hr.
