Važan dio probave započinje upravo u ustima gdje žvakanjem hranu usitnjavamo kako bi je lakše progutali i svarili. Zubi u tome imaju veoma bitnu ulogu. Svi smo od malih nogu navikli da pričamo o higijeni zuba, kako bi ostali zdravi i lijepi. Međutim, da li postoji hrana koja doprinosi zdravlju zuba?
Još kao djeci govorili su nam da ne jedemo slatko kako ne bi dobili karijes. Jednostavnim riječima karijes je oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje je posljedica djelovanja bakterija u usnoj šupljini. Bakterije razgrađuju šećer, pri čemu nastaju kiseline. Kiseline snižavaju pH vrijednost u ustima (zato se u reklami za najpoznatije žvake, potencira upravo djelovanje na povećanje pH vrijednosti u ustima). Posljedica niske pH vrijednosti (5,2-5,5) je otapanje cakline zuba, što uzorkuje njeno propadanje i ulazak bakterija u zub. Ovaj proces se naziva karijesom.
Zanimljivo je da nije svejedno koliko dugo jedemo slatkiše. Poželjno ih je pojesti u jednom navratu i onda obavezno ili oprati zube ili pojesti neku namirnicu koja povećava pH vrijednost. Treba naglasiti da namirnice koje su bogate škrobom (npr. čips) prijanjaju na zube i duže se zadržavaju. Samim tim djelovanje šećera koji nastaje razlaganjem škroba se znatno produžava. Upravo se na ovome što sam objasnila o karijesu, često završava priča o zubima i prehrani.
Međutim, sastojci u namirnicama koje jedemo, mogu uticati na kvalitet i čvrstoću zuba. Osnovne preporuke odnose se na unos slijedećih namirnica:
- Namirnice bogate kalcijem kao što su mlijeko, jogurt i sir, bademi i tamno zeleno povrće;
- Namirnice bogate fosforom: jaja, riba, meso, mliječni proizvodi;
- Namirnice bogate vitaminom C koji jača zubno meso: citrusi, paprika, brokoli, špinat itd;
- Namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline: riba, orašasti plodovi itd;
- Hrana bogata vitaminima B skupine: jetra, jaja, meso, zeleno povrće itd.
Ovo posebno važi za djecu, kada se formiraju zubi. U tom periodu hrana bogata kalcijem i fosforom je veoma bitna i treba da je uzimaju svakodnevno. Ipak, djeca često vole da jedu slatkiše. Navika pranja zuba im je dosadna i vole je „zaobići“. Tada je pametno uvesti neki drugi oblik međuobroka, kao alternativu. Snack obroci kao što su mrkva ili jabuka, koji se dugo žvaću, pomažu prirodnom „čišćenju“ zuba jer se tako proizvodi više sline, koja ima zadatak da podigne pH vrijednost u ustima. Ova navika poželjna je i kod odraslih, koji vole da jedu šećere.
Koje namirnice uvrstiti u svakodnevnu prehranu kako bi imali zdrave i jake zube?
Mliječni proizvodi
Mlijeko i sir, osim što sadrže kalcij, smanjuju kiselost pa ih je potrebno jesti na kraju obroka ili u kombinaciji sa hranom bogatom škrobom. Ovo je dobro znati i kod kombiniranja hrane, pa npr. ako za doručak birate cjelovite žitarice, na kraju obrok završite sa još malo jogurta ili mlijeka. Jogurt doprinosi i smanjenju zadaha u ustima i stvaranja zubnog plaka što pomaže cjelokupno zdravlju usta.
Sjeme susama je odličan izvor kalcija. Zato je dobro kombinirati susam sa jogurtom.
Voće
Prije svega jabuke, koje osim što „čiste“ zube, sadrže kalcij i fosfor, te fluor i na taj način prevenira pojavu karijesa.
Jagode sadrže enzime koje prirodno čiste zube. Laganim i dugim žvakanjem, zubi se čiste od naslaga ali treba paziti da se zubi poslije operu četkicom, jer jagode sadrže i mnogo šećera.
Kivi i agrumi sadrže mnogo vitamina C koji jača zubno meso i doprinosi zdravlju desni. Na taj način se sprečavaju parodontalne bolesti. Ipak, ako imate naviku da pijete mnogo limunade, treba biti oprezan jer kiseline mogu oštetiti zubnu gleđ.
Sokovi od nara i brusnice bez šećera pomažu smanjenju zubnog plaka i djeluju kao blagi antispetik na bakterije. Slično djeluju i grožđice koje sadrže oleinsku kiselinu.
Iako se kod nas ne pije mnogo, crni čaj se u istočnjačkim kulturama smatra dobrom namirnicom u prevenciji ispadanja zuba i nastanka paradontoze.
Crni i bijeli luk djeluju antibakterijski. Najbolje ih je koristiti u svježem stanju. Mogu pomoći i izbjeljivanju zuba a ponekad se koriste kao narodni lijek za liječenje zubobolje.
Mrkva je kako sam već napisala odličan „snack“ zbog svoje tvrdoće i dužine žvakanja. Međutim, mrkva sadrži i provitamin vitamina A, koji utiče na izgradnju zubne gleđi. Istraživanja pokazuju da nedostatak vitamina A kod djece dovodi do izobličenja i odumiranja ameloblasta, ćelija koje stvaraju zubnu gleđ. Izvori ovog vitamina su još breskve, kajsije, kelj, paradajz, bundeva itd.
Biljke i začini
Pored voća i povrća, postoje biljke i začini koji djeluju na zdravlje zuba. Ranije su se neke od njih koristile kod izrade domaće paste za zube kojoj se danas i mi vraćamo. Ukoliko niste baš za ovakve pripravke, pomoći će i žvakanje ovih biljaka ili njihova kombinacija u jelima.
Nana ili metvica, cimet i kadulja osvježavaju dah i djeluju kao antiseptik protiv bakterija. Peršun osvježava dah pa se često kombinira sa hranom koja ima jak miris. Ruzmarin i aloe vera čiste zube i njeguju zubno meso te se preporučuju i kod čestih krvarenja desni. Kamilica i čajevac djeluju antispetično i pomažu kod upale desni. Lovor se u narodu koristio za izbjeljivanje zuba, jednostavnih trljanjem lista preko zuba, a djeluje i antiseptično.
Pametnim izborom i kombiniranjem namirnica, može se utjecati na kvalitet zuba. Pravilna higijena i redovni pregledi, pomažu da se zdravlje zuba očuva. Međutim, ono što krasi svako lice je osmijeh i iskra u očima. Nema tog čovjeka koji će odbiti osmjeh na poklon, pa makar bilo jedino što imamo za dati. A ponekad je samo to i dovoljno da se popravi nečiji dan.
_______________________________________________________________________________________________________________
Izvor/piše: nutricionizam.ba
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
