Prehrana djeteta tijekom prve godine života ima nemjerljiv učinak na zdravlje, ali i kasnije usvojene djetetove prehrambene navike. Već u ranom djetinjstvu, naime, formiraju se prehrambene navike i okusi, bili oni dobri ili loši, pa upoznavanjem djeteta u ranom početku s nizom svježih, novih i stimulativnih okusa roditelji doprinose usvajanju zdravih navika i rastu sretnog djeteta. Time želim naglasiti potrebu ranog započinjanja s kvalitetnom uravnoteženom prehranom jer djeca trebaju kalorije za rast i razvoj, jednako kao i adekvatne količine vitamina, minerala i bjelančevina.
Dohrana je sve čime se dojenče hrani, a nije mlijeko. Dohranu ne treba započinjati prije 17-tog tjedna starosti djeteta, a najkasnije iza 26-tog tjedna jer poslije tog vremena samo mlijeko, bez obzira na pripremu i oblik, ne može više u potpunosti zadovoljiti prehrambene potrebe starijeg dojenčeta.
“Namirnice se najčešće uvode slijedećim redoslijedom: voćni sokovi, voćne kašice, povrće, žitne kašice na mlijeku, meso, riba.”
Prerano uvođenje dohrane nepovoljno je zbog nezrelosti probavnog i mokraćnog sustava dojenčeta. Probavni sustav dojenčeta vrlo je propustan i dopušta prolazak stranih bjelančevina što može izazvati imunosnu senzibilizaciju organizma i time dovesti do razvoja alergije na hranu.
S druge strane, ako se preskoči najbolje razdoblje za uvođenje dohrane, tada su kasnije moguće poteškoće u prihvaćanju novih okusa i krute hrane. Nove namirnice potrebno je uvoditi jednu po jednu, u razmacima od nekoliko dana, najbolje u jutarnjim satima da bismo vidjeli kako ih dijete podnosi.
Za pripremu obroka pokušajte birati svježe i zrele namirnice kontroliranog podrijetla (eko uzgoj). Ukoliko nemate na raspolaganju takve vrste namirnica tada se preporučuje kupovina gotove dječje hrane pripremljene od kvalitetnih sastojaka kontroliranog podrijetla pri čemu svakako obratite pozornost na deklaracije.
Izvor: mojapapica.com