Visoke temperature svake godine utiču na zdravlje ljudi, mogu podstaknuti iscrpljenost i toplotni udar, kao i pogoršati već lošu zdravstvenu situaciju. Kako se onda zaštititi od vrućine za vrijeme pandemije koronavirusa?
“Izbjegavajte izlazak i naporan fizički rad u najtoplijem dijelu dana. Osjetljive grupe stanovništva trebalo bi iskoriste najpovoljnije vrijeme za kupovinu, kad god je to moguće. Potražite hlad. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu i, ako je potrebno i moguće, provedite 2-3 sata u rashlađenom prostoru, poštujući fizičku udaljenost najmanje jedan metar”, savjetuju iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO).
Ne zaboravite rashladiti svoj stan/kuću, smanjite zagrijavanje tokom dana tako što ćete spuštati roletne, navući zavjese i isključiti što više električnih uređaja.
“Izbjegavajte izlaganje suncu ili temperaturama višim od 25 stepeni Celzijusa, jer nema dokaza da to sprečava ili liječi COVID-19, a povećava rizik za zdravlje (opekotine i bolesti uzrokovane vrućinom). Možete se razboljeti od COVID-19 bez obzira koliko je sunčano ili vruće vrijeme, stoga zaštitite sebe i druge redovnim pranjem ruku, kašljanjem u presavijeni lakat ili maramicu i izbjegavanjem dodirivanja lica”, navodi SZO.
Nosite laganu i široku odjeću, koristite laganu posteljinu, tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi i redovno pijte vodu, izbjegavajući alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
“Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše (vrtoglavica, slabost, tjeskoba, izrazita žeđ ili jaka glavobolja), potražite pomoć. Što prije otiđite na hladnije mjesto i izmjerite temperaturu. Pazite da hipertermiju ne zamijenite temperaturom. Ako postoji sumnja, odmarajte se u hladnom okruženju najmanje 30 minuta i pijte vodu da nadoknadite tekućinu, izbjegavajući pritom alkohol i napitke s previše šećera i kofeina. Ako tjelesna temperatura ostane visoka, vjerojatno se radi o temperaturi i trebali biste se savjetovati s ljekarom. Ako tjelesna temperatura padne i osoba se osjeća bolje nakon odmora u rashlađenoj prostoriji, to je vjerovatno povezano s toplotnim stresom”, objašnajva SZO.
Posebno obratite pažnju na porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljivim osobama bi mogla biti potrebna pomoć tokom vrućih dana, a ako je neko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku poštujući preporuke za fizičku udaljenost.
“Ako imate bolne grčeve u mišićima, odmah se smirite i lezite u rashlađenu prostoriju te pijte tekućinu koja sadrži elektrolite. Potražite pomoć ako grčevi traju duže od jednog sata. Posavjetujte se s ljekarom, ako osjetite neobične simptome, ako simptomi traju duže ili ako sumnjate na temperaturu. Odmah pozovite ljekara/hitnu pomoć ako neko ima vruću suhu kožu i delirijum te ako ima grčeve ili je bez svijesti”, zaključuju.
Izvor: klix.ba
