Sigurno je da ne postoji voće koje je više omiljeno među ljudima. Sam pogled na ove crvene plodove izaziva osjećaj zadovoljstva, prekrasan miris je prepoznatljiv a kako dolaze u najljepšem dobu godine, proljeću nekako su i vjesnici ljeta. Jako dobro uspijevaju na našem području tako da smo navikli na jako kvalitetne i svježe plodove. Jagode su plodovi niske grmolike biljke koja raste divlja ali se i kultivira. Danas postoji oko 600 različitih vrsta jagoda. Na dugačkoj peteljci rastu listovi i bijeli cvjetovi. Spada u porodicu ruža (Rosaceae).
Jagode su odličan izvor folata, vitamina C, fenola, te sadrže jako velike količine prehrambenih vlakana koja su neophodna za normalan rad probavnog trakta, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva. Od ostalih sastojaka treba posebno izdvojiti vitamin B9, koji je neophodan za metabolizam aminokiselina i njegov nedostatak izaziva anemiju. Jagode su odličan izvor ovog vitamina. Prisutnost vitamina C i pigmenata čine jagode moćnom namirnicom u pogledu sastava antioksidanasa.
Jagode se kupuju svježe, pri čemu se mora paziti da imaju peteljke i da plodovi budu sočni, zreli i crveni bez bijelih i zelenih vrhova. Ukoliko su neoprane jagode mogu trajati dva dana u frižideru a oprane se mogu zamrznuti. Zamrzavanje se vrši tako da se jagode u jednom sloju poredaju na tacnu, pospu šećerom i tek onda zamrznu. Nakon toga se mogu sakupiti u kese ili kutije. Smrznute jagode gube na aromi pa se koriste za pripremu poslastica. Rok trajanja im je takođe kratak i traju do 12 mjeseci.
O pripremi jagoda ne treba mnogo reći, jer su toliko rado prisutne na našim stolovima da svako od nas ima neki svoj način kako ih jede. Najbolje je svježe, oprane, ali odlično idu i uz razne poslastice. Ono na što treba samo obratiti pažnju jeste da jagode mogu izazivati alergije pa ih ne treba davati djeci mlađoj od dvije godine.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.