Svi oni koji su bar jednom imali herpes na usnama, znaju koliko je bolno i neugodno. Proljeće je vrlo često godišnje doba kada se javlja ova infekcija. Herpes je infekcija koja nastaje kao posljedica virusa (herpes simplex virus).
Herpes tipa 1 izaziva promjene na usnama i licu, dok je herpes tipa 2 odgovoran za nastanak polne infekcije. Virus se prenosi dodirom, predmetima kao što je pribor za jelo.
Prvi kontakt sa virusom herpesa se obično dogodi u ranom djetinjstvu i može proći bez ikakvih simptoma. U tom slučaju virus ostaje da živi u nervnim ćelijama i periodično se aktivira. Okidač za pojavu može biti stres, temperatura, menstruacija i sunčanje. Simptomi aktivacije virusa su mjehurići ispunjeni tekućinom, koji izlaze na koži ili sluznici. Plikovi pucaju i nastaje krasta koja zarasta za nekih 7 do 10 dana. Prije izlaska plikova može se javiti peckanje, svrab ili bol na mjestu izlaska. Nositelj virusa može prenijeti drugoj osobi virus i kada nema simptome infekcije. Ipak, najveća šansa za prelazak je od trenutka izbijanja plikova na koži ili sluznici pa do pojave kraste.
Infekcija obično prolazi spontano ali se simptomi mogu ublažiti korištenjem krema i masti, te analgeticima. Posebno voditi računa ukoliko se infekcija javi blizu oka. Tada se obavezno treba javiti liječniku.
Da li postoji veza između prehrane i herpesa?
Studije pokazuju da određeni sastojci iz hrane mogu pomoći kontroli pojave herpesa. Prehrana bogata lizinom može pomoći rjeđoj pojavi infekcije i smanjiti razmnožavanje virusa. Sa druge strane, hrana koja sadrži aminokiselinu arginin pomaže pojavi infekcije i razmnožavanje virusa, te je treba izbjegavati.
Uvijek smatram da je beskorisno davati preporuke koje nisu praktično upotrebljive. Zato u nastavku možete pročitati preporuke koje se odnose na hranu koju obično jedemo na području Balkana a koja može imati vezu sa pojavom ili sprečavanjem herpesa.
Izbjegavati hranu koja sadrži arginin:
- Sjemenke i orašasti plodovi;
- Kokos (kokosovo ulje je dobro jer ne sadrži aminokiseline);
- Sok od narandže;
- Čokolada;
- Proizvodi od bijelog brašna;
- Zob uključujući i kašu;
- Leća;
- Dodaci proteina;
- Želatina,
- Kikiriki i maslac od kikirikija,
- Proteinski dodaci prehrani za izgradnju mišića koji sadrže arginin.
Reducirati hranu koja podiže nivo arginina kao što su lubenice, dinje i krastavaci.
Naime, studija koju je objavio Juornal of Nutrition, navodi da ove namirnice sadrže aminokiselinu citrulin koja se u našem tijelu pretvara u arginin. Zato osobe koje su sklone čestim herpes infekcijama trebaju izbjegavati ove namirnice. Ovaj savjet se posebno odnosi na sve one koji koriste proteinske dodatke prehrani kod vježbanja. Naime, vrlo često u njima se nalaze zajedno ili odvojeno arginin i citrulin, što može biti okidač pojavi infekcije.
Jesti više hrane bogate lizinom.
Ovo je posebno važno u fazi pojave infekcije kada se može uzeti i dodatak prehrani koji sadrži aminokiselinu lizin. Izvori lizina u hrani su:
- Voće. Naročito jesenje sorte voća su odličan izvor lizina. Prije svega to su jabuke, smokve, kruške i breskve a od egzotičnih vrsta mango.
- Povrće. Mnogo vrsta povrća je bogatom lizinom ali posebno treba izdvojiti brokoli, karfiol, grah, cvekla i krompir.
- Mliječni proizvodi. Jogurt je jedna od najbogatijih namirnica kada je u pitanju lizin. Posebno se preporučuje kada se infekcija već pojavi, radi bržeg oporavka. Međutim, treba znati da jogurt u trgovinama često sadrži dodati želatin ili kukuruzni sirup.
- Želatin sadrži arginin koji ubrzava rast virusa. Zato je najbolje odlučiti se za obični jogurt ili napraviti vlastiti.
- Jaja i klice.
Ukloniti hranu koja sadrži vještačke zaslađivače.
Najpoznatiji su: saharin, aspartam, sukraloza i sorbitol. Bijeli hljeb zamijeniti cjelovitim žitaricama. Izbaciti prekomjerno konzumiranje kafe, kofeina i sode, kao i slatkih napitaka.
Uvrstiti u svoju prehranu što češće povrće iz porodice krstašica.
U ovu skupinu se ubrajaju: prokelj, karfiol, brokula i kelj. Ove vrste sadrže spoj koji se zove indol-3-karabinol za kojeg su kliničke studije pokazale da može smanjiti replikaciju virusa herpes simplex-a.
Izbjegavati „fast food“.
Ova hrana je bogata trans mastima, vještačkim bojama, šećerom, bijelim brašnom, konzervansima itd.
Jesti hranu koja pomaže tijelu u borbi protiv stresa.
To su namirnice bogate vitaminima B skupine i magnezijumom. Vitamin B5 poznat je i kao „antistres“ vitamin, te se zajedno sa vitaminom B6 i magnezijumom preporučuje za oporavak tijela od stresa. Ako se odlučite za dodatke prehrani uvijek se preporučuje uzimanje B kompleksa a ne pojedinačnih vitamina. Vitamini B skupine pomažu i stvaranju serotonina, hormona koji je poznat kao hormon „sreće“ i dobrog raspoloženja. Namirnice koje su dobar izvor vitamina B skupine su:
- Banane;
- Cjelovite žitarice i smeđa riža;
- Zelena salata;
- Kvasac;
- Proizvodi od soje;
- Ćuretina, tuna i losos;
- Jaja i mliječni proizvodi;
Uključiti što više namirnica koje sadrže antioksidanse i tzv. „super hrane“.
U ovu skupinu spadaju:
- Bobičasto voće, marelice, šljive i datule;
- Brokula, kelj i artičoka;
- Špinat, čili, paprika, crveni kupus i repa;
- Peršun, bijeli lukm đumbir i zeleni čaj;
- Limun, paradajz i crno grožđe;
- Mrkva;
- Integralne žitarice;
- Kokosovo ulje;
- Šitaki gljive, spirulina;
- Goji bobice itd.
Ako se sada pitate kako postići unos svega što je preporučeno, onda ste pročitali pažljivo cijeli tekst. Sve ove preporuke koje čitate, ne samo kod mene nego i na drugim portalima, često liče na prepun ormar u kojem opet nemate šta da obučete. Zato je osnovni savjet koji treba da bude uvijek na umu: jedi raznovrsno i umjereno. Jedan sastojak je dobar za jedno a drugo koči ili smeta. Ključ je kao i uvijek u balansu. Ukoliko imate problem sa pojavom herpesa, svakako vrijedi pokušati barem u fazi kada se pojavi, izbjegavati namirnice bogate argininom a jesti hranu koja sadrži lizin. Dodatak prehrani na bazi vitamina C i B će svakako pomoći. Reducirati stres naš svakodnevni koliko je god moguće. I zapamtiti, sve počinje i završava od nas samih. Onoliko vremena koliko posvetimo sebi i prehrani, toliko smo uložili u svoje zdravlje.
Izvor/piše: nutricionizam.ba
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.