Pregledi i nadzor trudnoće
Najbolje, “idealno” je kad se prvi liječnički pregled obavi prije početka trudnoće, kao tzv. nulti ili prekoncepcijski pregled. na tom se pregledu još prije trudnoće mogu otkriti uzroci ugroženosti i neke bolesti, uključiti dodatni pregledi koji u trudnoći nisu dopušteni (npr. rendgenska dijagnostika). Još prije trudnoće mogu se otkriti i liječiti npr. infekcije rodnice i vrata maternice, neke anatomske promjene maternice, infekcije mokraće, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i dr. To se postiže razgovorom sa trudnicom, uzimanjem tzv. amneze: o bolestima u obitelji, dosadašnjem životu i – što je posebice važno – o dosadašnjoj reprodukciji. U dosadašnju reprodukciju pripada početak prve menstruacije, menstruacijski ciklus (28 ili manje ili više dana), bolnost menstruacija, preboljele bolesti genitalnih organa (upale, ranice itd.), prijašnja neplodnost, broj i ishod prijašnjih trudnoća, uključujući njihovo trajanje, težinu i dužinu djeteta te eventualne komplikacije.
Ako nije obavljen prekoncepcijski pregled, što je na žalost uobičajeno, podrobno ispitivanje trudnice valja obaviti na prvom pregledu.
Tokom trudnoće potrebno je obaviti 9 pregleda, 2 u prvom, tri u drugom i 4 u trećem tromjesečju. Razmaci pregleda u prvom i drugom tromjesečju su mjesec dana, a u trećem tri sedmice, pa dvije sedmice.
Preporučuje se slijedeći raspored:
1. pregled s 8-12 sedmica,
2. pregled s 16 sedmica,
3. pregled s 20 sedmica,
4. pregled s 24 sedmica,
5. pregled s 28 sedmica,
6. pregled s 31 sedmica,
7. pregled s 34 sedmica,
8. pregled s 37 sedmica,
9. pregled s 39 sedmica.
Na prvom pregledu obavlja se, što je posebice važno, probiranje ugroženih trudnoća. Određuje se krvna grupa i Rh faktor, krvna slika, kompletni pregled mokraće, te urinokultura ako je potrebno. Istražuje se vaginalni iscjedak, uzme Papa-test. Planira se prehrana u trudnoći, pregled zubi, eventualno genetsko savjetovanje, te higijenske mjere i aktivnosti. Određuju se, ako treba, i dodatne pretrage. Već pri prvom pregledu utvrđuje se život ploda bilježenjem kucanja čedinjeg srca (KČS), a može i ultrazvučnim pregledom. Pri svim kasnijim pregledima treba izmjeriti krvni tlak, tjelesnu težinu, bjelančevine u mokraći, te poslušati KČS i izmjeriti visinu dna maternice.Ultrazvučni pregledi su nužni i obvezatni sa 16-18 tjedana te ponovo nakon 34. tjedna. Češći pregledi ultrazvukom, a i klinički pregledi, obavljaju se ako se za to pokaže potreba.
Funkcije posteljice
Posteljica je fetalni organ, kojim dijete iz majke dobiva kisik i sve hranjive tvari, potrebne za život stanica i rast. Posteljicom dijete u majčin krvotok izlučuje sve otpadne tvari svog metabolizma, stvara velike količine novih hormona koje preplavljuju majčin organizam i omogućuju održavanje trudnoće. Te se funkcije nazivaju dišna (respiratorna), hranidbena (nutritivna), izlučna (ekskretorna) i hormonska. Osim toga, posteljica je i imunosna prepreka za ulazak stranih tijela (antigena) u krvotok ploda (imunosna funkcija).Rast posteljice približno je jednakomjeran, oko 100 grama na mjesec, sve do 36. sedmice. Tada u posteljici počinju promjene koje ograničavaju i njezin rast i rast djeteta. Promjene majčina organizma Promjene majčina organizma mnogostruke su i dalekosežne. One omogućuju rast i razvoj ploda, njegovo zadržavanje u maternici i zatim – kad za to dođe vrijeme – njegov izgon iz maternice u novi svijet. Promjene se očituju kao promjene maternice i spolnih organa, kao promjene ostalih organa i tkiva, te kao hormonske promjene.
Hormonske promjene
Središnju hormonsku funkciju u trudnoći preuzima posteljica. Posteljica stvara hormone koji prelaze u majčinu krv i preplavljuju majčin organizam. Od hormona koji se iznova stvaraju treba napomenuti humani korionski gonadotropin i humani placentni laktogen, a od prije postojećih hormona esrogene i progesterone. Zajedničko je djelovanje svih hormona da omogućuju rast maternice i ujedno je drže “smirenom”, da dovode do zadržavanja manjih količina vode u organizmu, da ubrzavaju rad srca, povećavaju volumen krvi i prokrvljenost, pojačavaju funkciju bubrega, mijenjaju mliječnu žlijezdu i pripremaju je za dojenje. Hormonska sekrecija omogućava karakteristične promjene organizma trudnice, bez kojih trudnoća ne bi bila moguća. I druge endokrilne žlijezde djeluju umjereno pojačano. Treba naglasiti promjene lučenja hipofize, točnije sekreciju prolaktina i oksitocina. Oba su hormona bitna u proizvodnji mlijeka.
Promjene maternice i spolnih organa
Maternica je organ koji se u trudnoći najviše mijenja, posebno njezin trup. Trup maternice koji je izvan trudnoće dugačak oko 5 cm, na kraju trudnoće doseže duljinu od oko 35 cm. Težina joj se povećava od oko 50 grama na 1 kg. Te su promjene moguće zbog rasta i promjena mišića maternice, koji su sposobni za snažne kontrakcijske trudove, ali tek u određeno vrijeme. Do tog trenutka mišići miruju, a vrat maternice čuva da sadržaj (plod, plodna voda, posteljica) ne izađe prije vremena.
Dojka je spolni organ koji u trudnoći također doživljava velike promjene. Nakon završenog puberteta dojka je građena od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva. Tek u trudnoći, pod utjecajem velikih količina estrogena, progesterona, humana placentnog laktogena i prolaktina buja žljezdani epitel, te se mliječna žlijezda konačno formira i priprema za dojenje. Osim bujanja žljezdanog epitela u potkožnom se tkivu nakuplja dodatna mast.
Tjelesne promjene
Tjelesne promjene u smislu izgleda trudnice počinju već u drugom tromjesečju, izraženije su u trećem tromjesečju, posebice u zadnja dva mjeseca trudnoće. Koža se mijenja u smislu pojačane pigmentacije bradavica dojki, smeđe crteizmeđu pupka i stidne kosti, a na licu trudnice mogu se pojaviti smeđe pjege. Kod nekih se trudnica pojave i sitni madeži paukova izgleda; sve te promjene nestaju nakon trudnoće. Nakupljanje masnog tkiva ima karakteristična mjesta: dojke, nadlaktice, natkoljenice, pojas i stražnjica. Pod djelovanjem estrogena u potkožnom se tkivu zadržava sol i na sebe navlači vodu. Kod zdrave trudnice se na kraju trudnoće nakupi oko 1,5 litara vode, što se zbog otežanog otjecanja krvi iz nogu očituje kao otok u području stopala, gležnja i potkoljenica, ali i šaka i podlaktica. Povećana maternica pritišće na vene male zdjelice, pa nastaje zastoj krvi u venama nogu. Pri stajanju trudnice mogu se pojaviti kao prst debele proširene krvne žile na natkoljenici i u području stidnice. Probavni je sistem ljenji nego prije trudnoće, a živčani sistem pokazuje labilnost.