Jedna od “nuspojava” pandemije koronavirusa je to što zaposleni roditelji provode više vremena sa svojom djecom. Ponovno se zbližavaju te rade stvari za koje nisu imali vremena – igraju društvene igre, rješavaju zagonetke, vrtlare i slično. Iako to zvuči jako lijepo, postoji i druga strana – roditelji koji panično, u stresu, nastoje žonglirati s (pre)više zadataka koji zahtijevaju njihovu potpunu pažnju, a djeca pritom očajnički pokušavaju ispuniti vrijeme koje su donedavno provodila družeći se s prijateljima ili boraveći u školi. Zato su mnoga djeca željna pažnje.
Evo na šta treba paziti i kako napraviti nekoliko brzih, jednostavnih promjena zbog kojih će vaša djeca biti sretnija:
Pripazite na regresije
Djeca svih dobnih skupina – od malene djece do tinejdžera – od početka pandemije se drugačije ponašaju. To se može manifestirati na mnogo različitih načina. Predškolci će možda stalno “visiti” na vama, starija djeca se možda odjednom žele više maziti. Regresija također može biti problem jer se djeca vraćaju navikama i ponašanjima koje već neko vrijeme niste vidjeli, poput napadaja bijesa, sisanja palca ili igranja s igračkama s kojima se neko vrijeme nisu igrali, prenosi index.hr. Stručnjaci kažu da su mnoge od tih promjena ponašanja znakovi da djeca traže osjećaj sigurnosti. “Djeca nam kroz svoje ponašanje pokazuju što im treba”, rekla je za HuffPost psihologinja Claire Nicogossian, klinička docentica na Univerzitetu Brown i autorica knjige Mama, You Are Enough: How to Create Calm, Joy and Confidence Within the Chaos of Motherhood.
Gluma može biti još jedna crvena zastavica
Djeca toliko žele roditeljsku pažnju da su spremna loše se ponašati. “Roditeljska pažnja toliko je snažna da će se svako ponašanje na koje obratimo pažnju dodatno pojačati, čak i ako djeci kažemo da prestanu nešto raditi”, navodi se na internetskim stranicama Child Mind Institute. Naravno, postoji mnoštvo drugih mogućih objašnjenja za novo loše ponašanje. Djeca su u svom životu doživjela velike gubitke: možda neće moći ići u školu, ne mogu se slobodno igrati s prijateljima, morala su se prilagoditi nepromjenjivim rutinama. “Umjesto da im zamjeramo ono što čine pogrešno, želimo djeci istaknuti ono što rade dobro”, navodi CMI.
Zapitajte se koliko im pažnje posvećujete
Nicogossian često potiče roditelje da se podsjete kad su proveli “kvalitetno vrijeme” sa svojom djecom. “Kada ste provodili vrijeme sa svojim djetetom a da pritom niste obavljali više zadataka istovremeno ili niste obavljali stvari za posao? Kada ste zadnji put bili zajedno a da im niste pomagali pri rješavanju školskih zadataka ili ih nekamo vozili ili pripremali hranu?” ponudila je neke primjere. Dobre vijesti? Ako shvatite da djetetu zapravo niste posvetili puno pažnje, ispravak može biti prilično brz i jednostavan. Možete li im dati pet minuta dnevno potpuno fokusiranog vremena za igru? Zajedno prošetati 10 minuta? Organizirati brzu plesnu zabavu? Ta kratka vremenska razdoblja mogu napraviti veliku razliku, rekla je Nicogossian.
Napravite im raspored
“Djeca najbolje rade kad imaju ustaljene rutine i kada su očekivanja jasna”, smatra Dylann Gold, klinička docentica na Odjelu za dječju i adolescentnu psihijatriju Univerziteta Langone Health na Univerzitetu New York. “Predvidljivost, posebno s obzirom na trenutne okolnosti, može vašem djetetu pomoći da se osjeća ugodno i sigurno”, istaknula je.
Postavite granice
Nemojte dopustiti da vas obuzme osjećaj krivnje. “Ovo je zamka u koju roditelji mogu upasti, osjećaju se kao da moraju biti na raspolaganju u svakom trenutku”, rekla je Nicogossian. Upravo zato je važno postaviti granice. Ne samo da je takva vrsta postavljanja granica važna za vaše vlastito mentalno zdravlje i dobrobit, ona također uči vaše dijete da se u potpunosti ne oslanja na vas. “Djecu moramo naučiti vještinama snalaženja te kako da se umire i izbore s dosadom. Ne možemo uvijek mi uskakati”, rekla je Nicogossian.
