Celijakija je bolest koju obilježava nepodnošenje glutena, bjelančevine prisutne u pšenici, raži, ječmu, zobi i drugim žitaricama. Ova hronična gastroenterološka autoimuna bolest pojavljuje se jednako kod oba spola i zahvata sve dobne grupe.
Celijakija je bolest probavnog sistema kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva i ometanja u apsorpciji nutrijenata iz hrane, a uzrokovana je preosjetljivošću na gluten.
Kakvi su simptomi
Kada takve osobe konzumiraju hranu koja sadrži gluten, njihov imunološki sistem reagira tako da oštećuje tanko crijevo. Zapravo, dolazi do oštećenja resica (villa) koje su smještene na ovojnici tankog crijeva, a koje su odgovorne za apsorpciju nutrijenata. Bez obzira na kvalitet i količinu obroka, oboljeli postaju pothranjeni.
Celijakija je kod djece uglavnom prepoznatljiva, te je karakterizira nadut stomak i vrlo tanki udovi. Zanimljivo je da se ova doživotna hronična bolest često prezentira simptomima poput umora ili malaksalosti, ali izuzev toga, javljaju se dugotrajna dijareja, gubitak apetita, nadutost, slabljenje mišićnog tkiva ili čak slabokrvnost.
Prehranu bez glutena potrebno je održavati cijeli život. Uz takvu prehranu i redovne kontrole dijete se uredno fizički i mentalno razvija i izrasta u uvjetno zdravog čovjeka. Ponekad se prehrani moraju dodavati vitamini i minerali.
Najveći problem predstavlja neliječena celijakija, koja može dovesti do razvoja kompliciranih bolesti.
Dijagnosticiranje bolesti
Jedini način za otkrivanje ove bolesti jest biopsija tankog crijeva. Tokom pretrage celijakiju otkriva stanje resica. One zbog bolesti počinju nestajati, sluznica počinje biti tanja i atrofična.
Osim biopsijom, celijakija se može otkriti i analizom krvi, međutim, ova metoda nije potpuno sigurna, jer se ponekad događa da test na antitijela bude negativan, a da bolest postoji.
Bezglutenska dijeta
Jedini način liječenja bolesti predstavlja doživotna prehrana bez glutena, odnosno dijeta bez proizvoda koji sadrže pšenicu, raž i ječam. Tokom prvih nekoliko sedmica bezglutenske dijete preporučuje se dodatan unos vitamina, minerala i proteina u svrhu saniranja deficita i popunjavanja rezervi nutrijenata.
Nekim pacijentima potrebni su mjeseci ili čak godine dijetoterapije za potpuni oporavak. Ovakva doživotna dijeta, pored prestanka konzumacije raži, ječma, pšenice, znači i odricanje od većine suhomesnatih proizvoda, suhih smokvi, instant supa i umaka.
Liječnici tvrde kako je najbitnije poznavati namirnice s kojima se priprema jelo, jer neke koje su označene kao one bez glutena nerijetko ga sadrže, što se odnosi na neke mliječne proizvode poput jogurta i sireva.
Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijene usta.
Potrebno je naglasiti da bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam, a gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga sačinjavaju su zamjenjive brojnim drugim prehrambenim izvorima.
Nepodnošenje laktoze, odnosno nemogućnost probavljanja mliječnog šećera, ponekad se javlja kao sekundarni simptom celijakije. Kod takvih slučajeva uz bezglutensku dijetu ujedno je potrebno provoditi prehranu s niskim udjelom laktoze (mlijeka i mliječnih proizvoda).
VAŽNO!
1. Energetski unos oboljelih od celijakije treba biti oko 20 posto viši od uobičajenog.
2. Prehrana mora zadovoljavati potrebe za svim esencijalnim nutrijentima.
3. Hidrolizirani biljni proteini mogu biti porijeklom iz pšenice, soje, kukuruza ili mješavine ovih žitarica. Budući da se brašno i žitarice često koriste u pripremi jela, treba voditi računao o metodama kuhanja, posebno u restoranima.
4. Svježe, smrznuto ili konzervirano voće i povrće bez dodataka je dozvoljeno, a preporučljivi su i voćni sokovi.
5. Dozvoljeno je i mlijeko i mliječni proizvodi ukoliko im nisu dodani aditivi glutena, a isto vrijedi i za meso, perad, ribu, jaja i soju.
Preporuke
– Koristite brašno od kukuruza, riže, korijenja, tapioke, krompira ili njihovu mješavinu.
– Eksperimentirajte s proizvodima bez glutena, neki od njih mogu se kupiti u supermarketima, trgovinama zdrave hrane ili direktno od proizvođača.
– Kupujte svježe, smrznuto ili konzervirano povrće (pazite na dodate konzervanse) i biljne začine.
– Kupujte meso, perad i ribu bez punjenja, sosa ili umaka.
– Sve proizvode koji ne sadrže gluten pohranite u frižider jer oni nisu trajni pošto ne sadrže konzervanse.
-Izbjegavajte umake, nadjeve, konzerviranu ribu i ostale proizvode koji mogu sadržavati aditive.
Šta izbjegavati
– Hljeb i proizvode od pšenice, raži, ječma, zobi;
– Graham, gluten ili durum brašno;
– Pšenični škrob, zobene mekinje;
– Pahuljice proizvedene od pšenice, raži, zobi;
– Pahuljice s ekstraktom slada;
– Tjesteninu koja sadrži gore navedene sastojke;
– Većinu krekera.
avaz.bebe.ba
