Bolesti su sastavni dio dječjeg života i u nekim slučajevima ne postoji način da ih izbjegnete. Iako djeca jačaju imunitet dok se bore protiv uzročnika bolesti, a i pedijatri smatraju kako je posve normalno da šest do osam puta godišnje obole od viroze, prehlade ili upale uha, ipak možete nešto učiniti da vaše dijete bude što rjeđe bolesno. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako poboljšati dječji imunitet.
Servirajte djetetu što više voća i povrća
“Mrkva, grašak, naranče, grejp, jagode…, sve su to namirnice bogate vitaminom C i karotenoidima, važnim nutrijentima za jačanje imuniteta”, objašnjava dr. William Sears, autor knjige The Family Nutrition. Fitonutrijenti mogu povećati proizvodnju leukocita, antitijela i interferona koji organizmu pomažu u borbi protiv virusa i bakterija. Istraživanja su pokazala da prehrana bogata fitonutrijentima može organizmu pomoći i u borbi protiv kroničnih bolesti, poput raka ili bolesti srca. Stoga pokušajte djetetu servirati pet porcija voća i povrća dnevno.
Ako imate malo dijete, koje još dojite, u tom razdoblju jedite puno raznovrsnog voća i povrća. Poznato je da dijete preko mlijeka može osjetiti različite okuse, pa ako se tijekom razdoblja dojenja upozna, primjerice, s okusom brokule i cvjetače, vjerojatnije je da će to povrće prihvatiti i kad započnete s dohranom. Ako vaše dijete ne prihvaća neko voće i povrće, odnosno ne sviđa mu se okus, ipak mu nastavite nuditi tu namirnicu. Nakon što nekoliko dana uzastopno kuša žlicu graška, tjedan dana poslije sigurno će htjeti pojesti i dvije žlice.
Osigurajte djetetu mu dovoljno sna
“Istraživanja su pokazala da manjak sna odrasle osobe može učiniti manje otpornima na bolesti, a isto vrijedi i za djecu”, objašnjava dr. Kathi Kemper, direktorica Centra za holističku pedijatrijsku edukaciju i istraživanja u Bostonskoj dječjoj bolnici. Novorođenčad treba 18 sati sna dnevno, manja djeca 12 do 13 sati, a predškolci oko 10 sati. Djeci u vrtiću može nedostajati sna jer im brojne aktivnosti mogu otežati spavanje. Ako vaše dijete ne želi spavati tijekom dana, neka navečer ide ranije spavati.
Zašto je važno spavanje? Spavanje je dio našeg života, a osobito je važno za djecu jer izravno utječe na psihički i fizički razvoj. Ritam budnosti i spavanja reguliran je ritmom dana i noći. Usklađivanje tih dvaju ritmova započinje otprilike šest tjedana po rođenju djeteta, a ciklusi spavanja uspostavljaju se nakon tri do šest mjeseci. Do druge godine većina djece više vremena provede spavajući, a prema nekim istraživanjima, 40 posto djetinjstva provedu spavajući. Tijekom budnosti postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu, pa je spavanje nužno kako bi se ta ravnoteža ponovno uspostavila.
Postoje dvije vrste sna: NON-REM faza (pasivni san), za vrijeme koje je pojačana opskrba mišića krvlju, pohranjuje se energija, tkivo se obnavlja i raste, izlučuju se hormoni za rast i razvoj, te REM faza (aktivni san), za vrijeme koje je mozak aktivan i kad sanjamo, kad nam je tijelo mirno, a disanje i puls nepravilni. Bebe provedu 50 posto vremena u svakoj od ovih faza koje se izmjenjuju otprilike svakih 50 minuta. U prosjeku, u dobi od šest mjeseci REM faza zauzima oko 30 posto sna. Kad dijete dosegne predškolsku dob, faze se izmjenjuju otprilike svakih 90 minuta.
Dojite svoje dijete
Pedijatri preporučuju dojenje tijekom cijele prve godine, no ako to nije moguće, pokušajte dojiti dijete barem prva dva do tri mjeseca kako biste ojačali njegov imunitet. Neke majke uz dohranu nastavljaju s dojenjem i nakon prvog rođendana djeteta, što je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Majčino mlijeko u velikoj mjeri može poboljšati djetetov imunitet i zaštititi ga od upala grla, alergija, proljeva, mokraćnih infekcija… Istraživanja su pokazala da dojenjem možete poboljšati rad mozga djeteta i zaštititi ga od dijabetesa i Crohnove bolesti, a kasnije u životu i od nekih oblika raka. Dojena djeca imaju niži krvni tlak, manji rizik od razvoja pretilosti i nižu razinu kolesterola u serumu.
Kolostrum, gusta žućkasta tekućina koja se izlučuje prvih dana nakon poroda, izuzetno je bogat proteinima, sadrži vitamine A i E te karoten i mliječni šećer, a veoma važan sastojak su i imunoglobulini, leukociti i antitijela protiv virusa i bakterija koji novorođenče štite od infekcije.
Mlijeko je prva namirnica s kojom se novorođenče upoznaje i tijekom prve godine nezamjenjiv je izvor hranjivih tvari. Jedinstveno prilagođene i lako probavljive hranjive tvari u majčinu mlijeku zadovoljavaju potrebe dojenčadi te omogućuju pravilan rast i razvoj. Jedino majčino mlijeko osigurava širok spektar antiinfektivnih sastojaka (makrofaga, limfocita, imunoglobulina, laktoferina, lizozima, oligosaharida, faktora rasta, brojnih enzima i mnogih drugih korisnih spojeva) i mikrobiološki je čisto. Iz majčina mlijeka nedavno su izolirani i probiotici (dobre ili korisne bakterije).
Za većinu žena dojenje je ugodno iskustvo i pomaže pri uspostavljanju emocionalne veze između majke i djeteta. Uz to, dojenje ima blagotvoran utjecaj na zdravlje majke: brži je oporavak nakon poroda i lakši gubitak suvišnih kilograma, a može utjecati i na kontrolu začeća prvih šest mjeseci. Dugoročne prednosti dojenja očituju se u smanjenom riziku obolijevanja od karcinoma dojke i jajnika te smanjenoj pojavi osteoporoze u menopauzi.
Vježbajte zajedno sa svojom djecom
Istraživanja pokazuju da vježbanje kod odraslih povećava broj leukocitnih stanica čija je uloga regulacija upale, prepoznavanje i uništavanje stranih agensa te onesposobljavanje bakterija, a redovita tjelesna aktivnost može isto djelovati i na djecu.
Kako bi vaše dijete steklo naviku redovita vježbanja, budite im dobar uzor. Vježbajte s djecom umjesto da ih samo tjerate vani na igru, zajedno vozite bicikl, planinarite, igrajte košarku ili tenis…
Borite se protiv mikroba
Iako borba protiv mikroba zapravo ne jača imunitet, u velikoj mjeri može ojačati dječju otpornost. Neka vaša djeca često peru ruke, i to sapunom. Posebnu pozornost trebali biste obratiti na higijenu prije i poslije svakog obroka, nakon povratka iz vrtića, igranja vani, puhanja nosa, diranja životinje i odlaska na WC. Kako biste djecu lakše navikli da redovito peru ruke, nabavite im šarene ručnike vedrih boja i sapune zabavnih boja i mirisa. Pripazite i na četkice za zube. A kad s djecom idete van, ponesite vlažne maramice za dezinfekciju.
“Ako vam se dijete razboli, odmah bacite četkicu za zube. Dijete se ne može istim virusom zaraziti dva puta, ali virus može “skakati” od četkice do četkice te tako zaraziti druge članove obitelji. Ako oboli od bakterijske infekcije, kao što je streptokok, može se ponovno zaraziti istom bakterijom. U tom slučaju, bacanjem četkice štitite i svoje dijete i svoju obitelj”, kaže doktorica dentalne medicine Barbara Rich.
Ne izlažite dijete pasivnom pušenju
Djeca su osjetljivija od odraslih na štetne učinke pasivnog pušenja jer brže dišu, a i dječji detoksikacijski sustav je slabije razvijen. “Ako vi ili vaš suprug pušite, pokušajte prestati. Dim cigarete sadrži više od 4000 toksina. Pasivno pušenje kod djece povećava rizik od SIDS-a (sindroma iznenadne smrti dojenčeta), bronhitisa, upala uha i astme, a može negativno utjecati na inteligenciju i neurološki razvoj. Ako ne možete prestati pušiti, trudite se pušiti samo izvan kuće”, objašnjava dr. sc. Beverly Kingsley, epidemiologinja u Uredu za pušenje i zdravlje u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti.
Više o pasivnom pušenju za portal Klokanica.hr pojasnila je doc. dr. sc. Sanja Popović-Grle, dr. med., spec. pulmolog, pročelnica Poliklinike Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb. Pasivno pušenje je nevoljno udisanje duhanskog dima, bilo da je riječ o osobi u blizini pušača, ili o nerođenom djetetu u trudnici koja sama puši ili je u blizini pušača. Izloženost pasivnom pušenju znatno je veća nego što većina ljudi može pretpostaviti. Prema podacima Europske unije iz 2004., duhanski dim iz okoliša smatra se drugim najčešćim uzrokom izloženosti kancerogenima, nakon solarnog zračenja. U tom dimu nalazi se veća koncentracija kancerogena nego u glavnoj struji dima. Dim cigarete ostaje u zraku prostorije sljedećih osam sati!
Kao pasivni pušač dijete udahne toliko štetnih sastojaka iz dima, kao da je i samo popušilo svaku cigaretu umjesto osobe pokraj njega. Kad je riječ o posljedicama pasivnog pušenja za zdravlje djece, trebamo znati da djeca roditelja pušača imaju teže oblike astme, i općenito češće obolijevaju od infekcija gornjega i donjega dišnog sustava, poput akutne i kronične upale srednjeg uha ili tonzila te upale pluća. Također, djeca u obiteljima u kojima se puši, imaju nižu plućnu funkciju, te ne ostvare svoj potencijal razvoja pluća i dišnih putova. Kasnije kroz život, nakon 30. godine, počinju fiziološki gubitak plućne funkcije s niže točke, a ako sami puše, i ubrzani gubitak plućne funkcije. U tom se slučaju kod njih često razvija kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). Uza sve to, djeca roditelja pušača imaju i lošije prehrambene navike i prosječno su manje aktivna nego djeca roditelja nepušača.
Oko 55 posto djece čiji roditelji puše postat će i sami pušači, jer je roditelj prvi uzor. No, čak i kad bi vaše dijete bilo u preostalih 45 posto, ako pušite, izlažete ga ozbiljnim zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja, koje može biti gore od aktivnog.
Ne tražite antibiotik bez razloga
Antibiotici liječe samo bolesti uzrokovane bakterijama, a s obzirom na to da je većina dječjih bolesti uzrokovana virusima, ne tražite od pedijatra da vašem djetetu propiše antibiotik za svaku prehladu ili grlobolju. Neka istraživanja pokazala su da mnogi pedijatri pod pritiskom roditelja, koji misle da uzimanje tog lijeka neće djetetu štetiti, propisuju antibiotike i time zapravo rade veću štetu nego korist. Rezultat toga jest da bakterije postaju otporne na antibiotike pa je, primjerice, mnogo teže izliječiti upalu uha jer određena bakterija više ne reagira na standardnu terapiju.
“Kod uzimanja antibiotika treba se striktno pridržavati struke i znanosti jer njegovo neopravdano uzimanje može dovesti do opasnih posljedica. Svjedoci smo da se zbog neopravdana davanja antibiotika susrećemo s bakterijama koje postaju otporne na sve antibiotike. Ako takva bakterija uzrokuje neku žestoku i po život opasnu infekciju, zaraženo dijete je tada u velikom problemu. Prema tome, davanje antibiotika je stvar procjene struke i, ako je zaista indicirana terapija antibioticima, tu nema alternative. No, definitivno postoje i situacije kad se antibiotik ne preporučuje.”, pojašnjava prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, pedijatar.
On nadalje preporučuje i cijepljenje protiv pneumokoka, gripe, rota virusa ili vodenih kozica kako bi se smanjila učestalost obolijevanja kod djece, osobito upale dišnih puteva. Navodi i kako u svemu pomažu pravilna prehrana, boravak na svježem zraku i izbjegavanje pregrijanih prostorija, osobito zimi, a ne preporučuje ni odvoditi dijete u prostorije sa zatvorenim sustavom klimatizacije, osobito u dojenačkoj dobi. U dodatku još ističe kako stalno treba imati na umu da su u 75 posto slučajeva put prijenosa bolesti dišnih putova upravo ruke, što znači da dijete treba naučiti kad i kako prati ruke.
Izvor: www.klokanica.hr
