Djeca jako brzo dobiju visoku temperaturu – puno brže od odraslih – i pri tome se ne osjećaju loše. Puno važnije od činjenice da dijete ima temperaturu je opšte stanje djeteta. Ako se unatoč temperaturi igra, dovoljno uzima tekućine i ne žali se na bolove, ne morate ništa činiti. Jednako tako se može desiti i da se dijete pri temperaturi od 38 žali na bolove u glavi ili mišićima, ne može da spava i postaje skroz mlitavo. Vrijeme je za lijekove, sirup ili čepić. Kada je pravi trenutak za uključivanje lijekova, to ćete Vi kao roditelj nabolje znati procijeniti. Izuzetak su svakako djeca koja su već jednom doživjela temperaturni fras. Kod takve djece morate pravovremeno djelovati.
Koji lijekovi su prikladni za djecu?
U suštini su djeci na raspolaganju i savjetuju se dva lijeka protiv bolova: paracetamol i ibuprofen. Aspirin smiju tek djeca iznad 12 godina. Paracetamol se više koristi kod male djece, a ibuprofen pored ublažavanja bolova i spuštanja temperature djeluje protuupalno. Paracetamol i ibuprofen slične su kliničke djelotvornosti. Profil nuspojava također je sličan, uz nešto više nuspojava tipa mučinine, povraćanja i leukopeniju (smanjen broj leukocita u krvi ispod normalnih vrijednosti) uz primjenu ibuprofena. Paracetamol ima dominantno antipiretsko djelovanje, dok je protuupalno i antiagregacijsko (trombociti) slabo ili nikakvo. Roditeljima valja skrenuti pažnju na to da su to različiti lijekovi koji se različito doziraju i primjenjuju u različitim intervalima.
Nema znanstvenih dokaza da kombinacije, npr. paracetamola i ibuprofena, djelotvornije snizuju povišenu tjelesnu temperaturu i one se ne preporučuju.
Temperatura uz liječenje jednim i drugim lijekom pada, uz određenu veću djelotvornost ibuprofena u toku prva 4 sata, no poslije se ta razlika sasvim gubi.
Važna mjera smanjivanja metaboličke proizvodnje topline jest mirovanje, koje je spontani i intuitivni sastavni dio liječenja i samoliječenja svih febrilnih bolesti.
Iako je mnogo načina i prirodnih putova za odavanje topline, čovjek može jednim jedinim postupkom kompromitirati sve zajedno, nerazumljivim i, na žalost, dosta proširenim običajem da dijete s temperaturom stane dodatno zamatati i utopljavati.
Važna je dobra hidracija djeteta, ali i oprez da se ono ne optereti proteinima i solju i stvori osmotsko i bubrežno opterećenje, a to je još jedna greška koju primjenjuju roditelji kod djece sa visokom temperaturom – pretjerano hranjenje. Iako znanto rjeđa od gore spomenute greške (utopljavanja febrilnog djeteta), još je opasnija zabluda da febrilno dijete treba pojačano hraniti: kako dijete u febrilnosti često povraća, prave mu se “jači”, tj. gušći obroci.