Izvanmaterična trudnoća predstavlja svaku trudnoću u kojoj se oplođeno jajašce implatira izvan maternice, gdje nastupa razvoj embrija i placente. Najčešća lokacija (95-98%) izvanmaterične trudnoće je jajovod, mada su moguće i lokacije kao što je jajnik, abdominalna šupljina i vrat maternice (cerviks).
Svaka izvanmaterična trudnoća predstavlja po život opasnu situaciju za ženu ako se ne liječi, a najveća opasnost sastoji se u obilnom krvarenju u trbušnu šupljinu i šoku usljed iskrvarenja.
Razlozi nastajanja izvanmaterične trudnoće
Razloge nastajanja izvanmaterične trudnoće dijelimo u dvije osnovne grupacije:
- Mehaničke nepravilnosti i prepreke u jajovodu
Najčešći razlog postojanju prepreka i oštećenja su prijašnje upale i operacije jajovoda. Preko 50% žena s izvanmateričnom trudnoćom imaju medicinsku povijest PID-a (Plevic Inflammatory Disease) ili zdjelične upalne bolesti najčešće uzrokovanu infekcijama klamidije, gonoreje i mikoplazme. Neke izvanmaterične trudnoće mogu biti uzrokovane anatomskim deformacijama jajovoda, endometriozom, kao i oštečenjima nastalim pri rupturi slijepog crijeva ili drugim abdominalnim operacijama, te prijašnjim izvanmateričnim trudnoćama.
- Nepravilna peristaltika jajovoda
Nepravilni pokreti jajovoda čiji je glavni uzrok nedostatna funkcija jajnika (hipoplastični jajovodi). Ostali uzroci nepravilne peristaltike su oštećenja mišićnog sloja jajovoda kod postojanja priraslica i tumora u maloj zdjelici zbog čega je forma i funkcija jajovoda izmijenjena.
Manipulacija hormonima (posebice estrogenom i progesteronom) može usporiti normalna kretanja oplođenog jajašca u jajovodu i kao rezultat toga jajašce se može implatirati u samom jajovodu. Žene koje su ostale trudne usprkos uzimanju tableta na bazi progesterona kao kontracepcijskog sredstva imaju peterostruko više šanse za izvanmateričnom trudnoćom. Tableta za «jutro nakon» povezana je s deseterostukim povećanjem rizika ako ne uspije spriječiti trudnoću.
Jedna izvanmaterična trudnoća javlja se u prosjeku na svakih 40 do 100 trudnoća.
Simptomi i dijagnoza izvanmaterične trudnoće
Pokazatelji izvanmaternične trudnoće mogu prilično varirati od osobe do osobe zavisno o dužini trajanja i o tome je li nastupila ruptura, odnosno puknuće jajovoda. Najučestaliji pokazatelji su:
- kašnjenje ili izostanak menstruacije
- pozitivan test na trudnoću – mada ne u svim slučajevima, tako da iako vaš test nije pozitivan, a imate ostale simptome – obavezno se obratite liječniku
- bol (obično s lijeve ili desne strane) u trbuhu
- nepravilno (obično tamno smeđe i oskudno) krvarenje
- bol u donjem dijelu leđa
Ako nastupi ruptura i unutarnje krvarenje simptomi se mogu pogoršati, a uključuju:
- jake, oštre i iznenadne bolove u donjem dijelu abdomena
- nesvjesticu
- bolove u području ramena
Dijagnoza izvanmaterične trudnoće postavlja se na osnovu podataka iz anamneze, te na osnovi:
- određivanja beta HCG-a iz seruma – ako vrijednost beta HCG-a nije dovoljno visoka ili se dobro ne udvostručava – to može biti pokazatelj izvanmaterične trudnoće.
- vaginalnog pregleda – u početnim stadijima ne mora biti nikakvih nepravilnosti, no kod uznapredovalih stadija ili krvarenja mogu se osjetiti zadebljanja na jajovodu uz izrazitu bolnost pri pomicanju vrata maternice.
- ultrazvučnog pregleda – sumnjivi ultrazvučni nalaz je već nedostanak nalaza embrija u maternici pri izostanku menstruacije, a siguran ultrazvučni znak izvanmaterične trudnoće je nalaz vitalnog embrija izvan maternice.
Liječenje izvanmaterične trudnoće uvelike ovisi o njenom stadiju, a moguće je:
- samoizlječenjem – u malom broju slučajeva može doći do kompletnog spontanog pobačaja ili resorpcije trudnoće u jajovodu
- primjenom lijeka Methotrexate – primjenjuje se samo u ranim stadijima izvanmaterične trudnoće, te osim samoizlječenja predstavlja najbolji način prekida izvanmaterične trudnoće bez oštećenja jajovoda, a dijeluje tako da uništava stanice placente i uzrokuje resorpciju embrija kao da je nastupio spontani pobačaj.
- laparoskopskom operacijom – koja se primjenjuje sve češće, takoder u ranijim stadijima, a izvodi se tako da se kamerom koja se uvodi u jajovod traži embrio koji se kirurški uklanja s čim je to manje mogućim oštećenjiem jajovoda.
- abdominalnom operacijom – predstavlja najradikalniji pristup odstranjivanjem jajovoda u kojem se nalazi izvanmaterična trudnoća, a ponekad ako je to potrebno odstranjivanjem i jajovoda i jajnika.
Ako ste Rh-negativni nakon uklanjanja izvanmaterične trudnoće najvjerovatnije ćete dobiti dozu Rh imunoglobina.
Prognoza
Kod izvanmaterične trudnoće najvažnije je čim prije ju uočiti i odstraniti s čim manjim oštećenjem jajovoda s čime si povećavate šanse da sljedeća trudnoća bude uredna. Vjerojatnost da imate dvije uzastopne izvanmaterične trudnoće iznosi oko 10% – što znači da imate oko 90% šanse da sljedeća trudnoća bude normalna. Čak i ako izgubite jedan jajovod, još uvijek možete normalno zanjeti – dokle god je drugi jajovod ispravan. U suprotom, ako ne možete zanjeti zbog oštećenja oba jajovoda uvijek vam ostaje metoda potpomognute oplodnje IVF (In Vitro Ferilization) u kojoj se zaobilazi uloga jajovoda tako da se zametak transverira direktno u maternicu.
Izvor: www.roda.hr
