Lubanja novorođenčeta sastoji se od 5 kostiju:
- dvije čeone,
- dvije tjemene i
- jedne zatiljne.
Između tih kostiju lubanje nalazi se 6 zona mekog vezivnog tkiva koje nazivamo fontanelama. Jedna fontanela se nalazi na prednjoj strani lubanje (tzv. prednja fontanela), druga fontanela se nalazi na stražnjoj strani lubanje (tzv. stražnja fontanela), a preostale četiri se nalaze sa strane.
Zatvaranje fontanela kod bebe
Prednja fontanela je najveća fontanela koja se nalazi između dvije čeone i dvije tjemene kosti, široka je dva i pol centimetara, ima oblik dijamanta ili romba, a zatvara se do 2. godine života.
Stražnja fontanela se nalazi na zatiljku, široka je oko pola centimetra, ima oblik trokuta, a zatvara se između 6. i 8. mjeseca života.
Fontanele omogućuju rastezanje i deformaciju lubanje što je izuzetno bitno pri porođaju kada novorođenče prolazi kroz uski porođajni kanal. Osim toga, fontanele omogućavaju mozgu neometani rast jer su elastičnije i fleksibilnije od kostiju lubanje.
Pulsiranje fontanele kod bebe
Fontanele mogu pulsirati. Točan uzrok je nepoznat, ali kako pulsiranje fontanele odgovara srčanom pulsu, pretpostavlja se da je pulsiranje fontanele posljedica pulsiranja arterija koje opskrbljuju moždano tkivo. Smatra se da naziv fontanela, što prevedeno s talijanskog znači mala fontana, dolazi upravo zbog njihovog pulsiranja.
Ispupčena fontanela
Fontanela se može ispupčiti kad dojenče plače i to je sasvim normalno. Trajno ispupčena i napeta prednja fontanela ukazuje na povećani unutarlubanjski tlak te je u tim situacijama nužno potražiti liječničku pomoć.
Trajno ispupčena fontanela može biti posljedica:
- upale mozga ili moždanih ovojnica,
- traume glave ili
- hidrocefalusa (patološko nakupljanje likvora tj. tekućine u moždanim komorama).
S druge strane, uvučena fontanela može ukazivati na dehidraciju.
Prerano zatvaranje fontanela tj. sraštavanje šavova lubanje dovodi do kraniosinostoze – nepravilnog rasta glave dojenčeta.
Zaležana glavica
Budući da je lubanja dojenčadi fleksibilna, moguća je pojava tzv. zaležane glavice, tj. ravnog zatiljka kod dojenčadi koja spava na leđima, što osim estetskog problema može dovesti i do povećanog opterećenja za vratnu kralježnicu i čeljust. Kako bi se izbjegla pojava zaležane glavice, potrebno je mijenjati poziciju dojenčeta prilikom spavanja. Preporučuje se povremeno ležanje na boku čime se zatiljak oslobađa pritiska.
https://www.krenizdravo.rtl.hr