U SAD-u i Europi danas je oko polovica mladih kratkovidna, što je dvostruko više njih nego prije 50 godina, dok se u Aziji bilježi prava epidemija – prije 60 godina tek od 10 do 20 posto stanovnika Kine bilo je kratkovidno, a danas se njihov udio popeo na nevjerojatnih 90 posto.
Pojava u djetinjstvu
Neke procjene upućuju na to da je u glavnom gradu Koreje, Seulu, čak 96,5 posto 19-godišnjaka kratkovidno, upozoravaju stručnjaci.
Riječ je o problemu koji se najčešće pojavljuje u djetinjstvu i mladosti, kao posljedica neusklađnosti između očnih leća i njihove optičke snage, zbog čega se ispred retine fokusira svjetlost koja zamagljuje vid.
Do prije 50-ak godina pretpostavljalo se da ključnu ulogu za pojavu kratkovidnosti ima genetika, dok se kasnije smatralo kako je značajan faktor za nastanak kratkovidnosti to koliko osoba provede fokusirana na čitanje ili gledanje u ekran kompjutora, tj. tableta.
Iako su istraživanja potvrdila da i jedno i drugo može potaknuti razvoj kratkovidnosti, do danas se u brojnim istraživanjima iskristalizirao još jedan uzrok – premalo vremena koje djeca provode vani, na danjem svjetlu.
– Prema današnjim saznanjima, boravak na otvorenom, odnosno korištenje vida na daljinu ima značajan utjecaj na prevenciju kratkovidnosti. To se, naravno, odnosi na djecu i mlade ljude, dakle u životno doba kad kratkovidnost ima tendenciju rasta. Preporuka je da se u toj dobi najmanje sat vremena dnevno provodi na otvorenome – govori oftalmolog doc. dr. sc. Dean Šarić, spec. oftalmolog s Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.
Dodaje kako su podaci o porastu incidencije i visine kratkovidnosti kod djece i mladih ljudi vrlo alarmantni.
– Govorimo o ‘epidemiji’ kratkovidnosti. A način kontrole porasta kratkovidnosti je u fokusu istraživanja današnje oftalmologije – kaže naš sugovornik. Naglašava da postoje različite teorije kako korekcijom vida usporiti rast kratkovidnosti, što je važno zbog niza ozbiljnih problema koji je mogu pratiti, među kojima je i sljepoća, što je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana vida.
Žmirka i stišće vjeđe? posjetite oftalmologa
Djeca koja se primiču televizoru da bi bolje vidjela, koja žmirkaju i stišću vjeđe da bi izoštrila sliku na daljinu, žale se da ne vide na ploču ili preblizu prinose knjige ili mobitele i tablete kad ih koriste sumnjiva su na kratkovidnost, kaže doc. dr. Dean Šarić te dodaje kako bi s njima svakako trebalo posjetiti oftalmologa.
– Ako postoji porast dioptrije, preglede treba obavljati svakih šest mjeseci, a kod stabilnih dioptrija dovoljan je jedan pregled godišnje. Laserom možemo korigirati stabilnu dioptriju nakon navršenih 18 godina. No u svakom slučaju, za najbolju metodu kontrole kratkovidnosti potrebno se obratiti dječjem oftalmologu – kaže naš sugovornik.
Otkrivanje na vrijeme
– Danas se dosta radi na naočalama koje bi smanjivale korištenje akomodacije, multifokalnim kontaktnim lećama, orto-K lećama, medikamentoznoj blokadi akomodacije i mnogim drugim metodama. Laserska korekcija vida ne koristi se prije navršenih 18 godina.
Pritom klasična korekcija i laserska korekcija ne sprečavaju rast kratkovidnosti, nego samo ispravljaju refrakcijsku grešku – dodaje dr. Šarić. Vrlo je važno da se problem otkrije na vrijeme te da je pod redovitom liječničkom kontrolom.
Oftalmološki su pregledi bezbolni i prilagođeni četverogodišnjacima
Na oftalmološkom pregledu kroz igru sakrivanja sad jednog, sad drugog oka testira se vidna oštrina na blizinu i daljinu, uz standardizirane testove. Pregledi su bezbolni i prilagođeni četverogodišnjacima koji već znaju dati odgovore na postavljena pitanja. Do sada se test vida radio samo pri upisu u osnovnu školu.
Pregled je obavezan do četvrte godine
Zakonom je predviđeno da djeca do četvrte godine obavezno obave oftalmološki pregled. Ako se primijeti ili posumnja na loš vid, pregled je potrebno obaviti i ranije, i to naročito ako u obitelji postoji neka oftalmološka problematika koja se može naslijediti.
– Također, ako postoji porast dioptrije u kratkom roku, preglede treba obavljati svakih šest mjeseci, a kod stabilnih dioptrija dovoljan je jedan pregled godišnje – ističe doc. dr. sc. Dean Šarić, spec. oftalmolog s Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.
Danje svjetlo i pod sunčanim naočalama
Preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije da djeca borave na danjem svjetlu barem od dva do tri sata dnevno, s tim da ne bi smjela boraviti na direktnom suncu. Naime, za zdravlje vida korisno je već i svjetlo koje se dobije preko sunčanih naočala, ispod drveta, u hladu.
Izvor: zdravlje.ba
