Odvojite vrijeme za igru s djecom, dajte im igračke koje razvijaju kreativnost i maštu. Ako vas dijete vidi uznemirenog i pita za to, recite mu istinu. U odgoju obavezno izbjegavajte ultimatume i naredbe
Danska teorija odgoja skraćena je u lako pamtljiv akronim P. A. R. E. N. T. (roditelj), a označava šest stvari koje morate uključiti u odgoj:
1. Play – Igra
U Danskoj se djeca igraju samostalno što im omogućuje da otkriju vlastite interese i želje, a to u konačnici dovodi do toga da djece rade ono u čemu uživaju. Roditelji su uvijek prisutni, ali ih ne kontroliraju.
Pustiti djecu da se igraju sama (da se odrasli ne miješaju) zapravo gradi njihovo samopouzdanje više od sudjelovanja u aktivnostima koje vode njihovi roditelji.
Istraživanja pokazuju da igra omogućuje djeci da iskoriste svoju kreativnost dok razvijaju svoju maštu. To je važno za zdrav razvoj mozga i dovodi do povećanog povjerenja u vlastite sposobnosti, što je temelj za sreću.
Evo kako to učiniti: Odvojite vrijeme za igru koja ne uključuje ekrane. Dajte im igračke koje im razvijaju maštu i potiču kreativnost. Potaknite svoju djecu da se igraju vani (npr. beru cvijeće, idu na igralište, grade snjegovića, pomažu u vrtlarstvu).
2. Authenticity – Autentičnost
Danci su iskreni prema svojoj djeci, i kod loših i dobrih stvari. Biti iskren i autentičan prema svojoj djeci pomaže im da razviju snažan unutarnji kompas jer uče vjerovati sebi i svojim emocijama.
Učenje sebe i djece iskrenosti pospješuje razvoj snažnog karaktera. I ne zaboravite da je posve u redu osjećati sve osjećaje. Nadalje, različite vrste pohvala različito utječu na djecu s obzirom na način na koji će doživljavati sebe u svijetu. Pretjerane pohvale za beznačajna postignuća i pohvale zbog inteligencije ( umjesto zbog truda) mogu učiniti djecu nesigurnima i nesklonima preuzimanju rizika. S druge strane; pohvalama „procesa“, odnosno truda i zalaganja, umjesto nepromjenjivoga mentalnog sklopa potičemo formiranje razvojnoga mentalnoga sklopa koji pridonosi upornosti, samopouzdanju i otpornosti djece.
Kako to učiniti: Budite iskreni. Ako vas dijete vidi uznemirenog, tužnog ili uplašenog i pita za to, recite istinu. Djeca su pametna. Oni će znati ako lažete, stoga budite iskreni i recite primjerice: ‘Da, mama se jako uplašila kad si pobjegla na ulicu. Zato sam vikala.’
3. Reframing – Preoblikovanje
Danski roditelji neugodne situacije pokušavaju preoblikovati. To je moćan način koji djeci pomaže da promijene pogled na život.
Način na koji odlučimo gledati na stvari utječe na to kako ih doživljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju negativne informacije nego se jednostavno usredotočuju na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju, ljepšu priču o sebi, o svojoj djeci, o životu općenito. Preoblikovanjem može promijeniti doživljaj svijeta i pritom učiniti naše živote i živote naše djece sretnijima.
Prednosti preoblikovanja su prije svega to što situacija ne eskalira. Ali što je najvažnije, mijenja percepciju djece o životu i pritom čini njihov i naš vlastiti život sretnijima.
Kako to učiniti: Kada vaše dijete naiđe na neki teški zadatak i kaže: ‘Ne mogu to učiniti’, odgovorite: ‘Još nisi naučio’. Također im možete reći da kada im je nešto teško, to je samo zato što to tek uče.
Kada se vaše dijete loše ponaša, usredotočite se na to zašto. Jesu li gladni? Umorni? dosadno im je? Razmišljajte o akciji, a ne o djetetu. Recite: ‘Prestani zadirkivati brata, to ga uznemirava’ umjesto ‘Što si sad napravio?’, ‘Što nije u redu s tobom?’.
4. Empathy – Empatija
To je jedna od ključnih ljudskih sposobnosti.
U Danskoj je temeljna vrijednost naučiti djecu da razmišljaju kako je drugima. Čak to uče i u školi. Prakticiranje empatije uče djecu kako poštivati druge i sebe, a to pomaže i u prevenciji zlostavljanja.
Kako to učiniti: Pokušajte razumjeti umjesto da osuđujete: ‘Vidiš, on plače. Moguće da je gladan.’ umjesto ‘Kako je ovo dijete loše odgojeno!’
5. No Ultimatums – Bez ultimatuma
Ultimatumi potiču borbu za moć te mogu dovesti do gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem. Mnogo roditelja viče ili pribjegava tjelesnom kažnjavanju kao obliku discipliniranja djece. Sami gubimo kontrolu, a od svoje djece očekujemo da je nikad ne izgube. Oni također prekidaju povezanost s vašim djetetom, što je ono što ih motivira da slušaju.
Ukratko, radi se o zamjeni straha (prijetnje i ultimatuma) povjerenjem i bliskošću. Djeca koja imaju poštovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se pomaže da shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i naposljetku odrastaju u sretnije, emotivno stabilnije odrasle ljude.
Kako to učiniti: Pokušajte pomoći i usmjeriti, a ne grditi. Izbjegavajte pristup ‘Zato što sam tako rekao’. Izbjegavajte ultimatume i prijetnje: ‘Bolje to učinite odmah ili inače!’. Recite ne, ali uvijek budite smireni.
Hygge je bitan dio danskog roditeljstva. Učeći kako provoditi kvalitetno vrijeme u obitelji i s prijateljima, djeca dobivaju snažan osjećaj zajedništva i opuštenosti. Stvaranje ugodne atmosfere kod kuće, zajedničko kuhanje i jelo, druženje, mali su svakodnevni užici koji čine danske obitelji sretnima.
Kako to učiniti: Isključite telefone, igrajte igre. Odvojite vrijeme za obitelj. Čak je i 10 minuta dnevno važno. Sagradite s djecom utvrdu od jastuka, spakirajte malu košaricu za piknik i odvedite ih na piknik vani, piše Danish Mom.
